Pred izbore opet buja gradnja autocesta iako su planovi ‘klimavi’

Autor: Ivan Pandžić , 06. ožujak 2011. u 22:00

Ulaganja su 1,2 mlrd. kuna veća od prvotno planiranih, a najavljuje se otvaranje 22 kilometra cesta

Plan građenja HAC-a od 2,04 milijarde kuna u 2011. godini premašio je iznos koji je određen za ovu godinu u četverogodišnjem planu za čak 1,2 milijarde kuna. Pozitivno u tom odstupanju jest da je HAC uspio dobiti 120 milijuna eura jeftinih, dugoročnih kredita EBRD-a i EIB-a, te bi uskoro trebao potpisati i povoljni ugovor s KfW bankom za 130 milijuna eura. Od tog novca će se početi ove godine graditi spojevi na Vc koridoru s BiH, te most preko Drave na istom koridoru. Loše je što su u tom planu prebačene dugo obećavane, nerealizirane dionice. Opet se planira otvoriti 10 kilometara autoceste koja će spojiti Zagreb i Veliku Goricu.

Puževim korakom
Svo zemljište još nije otkupljeno, a nije niti započeta složena gradnja čvora Jakuševec. Ta dionica je trebala biti gotova 2007. godine, pa 2009., pa 2010. godine… Dočekat će tako i treće lokalne/parlamentarne izbore. Najveći problem je otkup zemljišta za koje je HAC osigurao čak 100 milijuna kuna, ali sporovi s vlasnicima i izvlaštenja idu puževim korakom. Slično je i s ulaganjima na Podravskom ipsilonu – Ivo Sanader je još prije dvije godine otvorio radove, a da zemlja nije kupljena i nije bilo dozvola. Tek sada će se napraviti prvi objekti i kilometri autocesta i prema Virovitici i prema Koprivnici. Sigurno je da će ove godine biti pušteno 10 kilometara do Vrgorca, i to prije sezone. Kašnjenje je samo godinu dana. “Uz povoljne kredite, mi smo planirali realno, tek ono za što znamo da imamo novac i za što su dozvole gotove ili će uskoro biti”, kaže nam Ivica Mlinarević, direktor Sektora građenja HAC-a.




U planu čvor za Ikeu
HAC je u plan napokon uvrstio i izgradnju novih naplatnih kućica i čvora za Ikeu, investiciju od 83 milijuna kuna. Međutim, tek treba potpisati ugovor po kojem će Ikea sufinancirati 70 posto izgradnje čvora i ceste. HAC još planira spojiti i tunel Sv. Ilija sa Zagvozdom, ali će morati platiti i 83 milijuna za dodatne radove na već izgrađenim dionicama Dugopolje-Ravča jer je izgubio arbitražu s izvođačima. Ukupno s Velikom Goricom, Vrgorcem i spojnom cestom na Ploče, ove godine trebalo bi biti otvoreno 22 kilometra autocesta.

Tko će profitirati od ovogodišnjeg plana gradnje

Glavni Konstruktor, Hidroelektra i Viadukt
Za većinu najvrednijh radova ugovori već postoje jer se kasni. Hidroelektra, Konstruktor, Viadukt, Osijek Koteks i Strabag su izvođači mosta na Dravi, na dionicama Zagreb-Sisak, prema Vrgorcu i na Podravskom ipsilonu. Na mostu preko Drave i na dijelu Podravskog ipsilona su partneri i Skladgradnja. Od ostalih, u manjem dijelu tu su Zagorje Tehnobeton, Cesta Varaždin, a prema Vrgocu čak i Ingra. Među glavnim izvođačima se smjenjuju Hidroelektra, Konstruktor i Viadukt.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Osim problema sa nedostatkom novca za (pre)ambiciozne planove izgradnje prometnica, u tekstu se vidi i problem sporova sa vlasnicima zemljišta u koridoru budućih prometnica zbog cijene. Hrvatska i dalje nema propise koji reguliraju METODOLOGIJU procjene tržišne vrijednosti nekretnina, nema KOMORU v koja bi utvrdila curriculume za licenciranje ovlaštenih procjenitelja i obavljanje djelatnosti. Nekretnina je na ovaj način predmet ucjene i privatnim investitorima i središnjoj državi i lokalnoj samoupravi. U inozemstvu je to pitanje davno, davno riješeno: postoji njemački sustav na temelju Zakona i Uredbe, postoji austrijski sustav utemeljem na Zakonu i komori, postoji konačno i britanski RICS. Sustavi se međusobno razlikuju u metodologiji i organizaciji ali svi oni imaju transparentne metode i stručan organizacijski okvir koji je sposoban u skladu sa Međunarodnim procjembenim standardima izračunati FER vrijednost nekretnine. Ministre Bačiću, ministrice Dalić, ministre Popijač, ministre Miloševiću – ŠTO ČEKATE? Zar mislite da Hrvati moraju prvi u povijesti čovječanstva riješiti pitanje procjene tržišne vrijednosti nekretnina? Zar mislite da se u tržišnom gospodarstvu može bez tog važnog instrumenta ići naprijed?

New Report

Close