Do kraja kolovoza u Hrvatskoj je bilo 5,4 posto više turističkih dolazaka nego prošle godine (oko 10 milijuna) te je realizirano oko 3,3 posto više noćenja (60 milijuna), izvijestio je u ponedjeljak ministar turizma Darko Lorencin.

"Ako se trend nastavi i u rujnu, a najave to potvrđuju, te Hrvatska turističku godinu završi s rastom prihoda od dva do tri posto, smatrat ćemo 2013. dobrom godinom", poručio je Lorencin podsjetivši na to da će financijski pokazatelji razdoblja biti dostupni do kraja rujna. Do kraja lipnja Hrvatska je od turizma uprihodovala 9,24 milijardi kuna, što je 6,6 posto više nego u 2012.Sve županije u ovoj godini povećale su broj noćenja, osim Istarske, koja je pala za gotovo jedan posto, i to najviše zbog smanjena broja ruskih turista. Doduše, prije kolovoza pad u Istri bio je još veći, u prvih je osam mjeseci taj pad ublažen. Najveći porast prometa od gotovo 15 posto u dolascima bilježi Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska županija povećala je dolaske za 10 posto, kao i Splitsko-dalmatinska, a Šibensko-kninska rasla je za 8,2 posto u noćenjima. Nijemci su i dalje prvi na ljestvici po brojnosti, slijede Slovenci te Austrijanci, Češka je na četvrtom mjestu, ispred Italije, koja je jedino emitivno tržište koje bilježi pad od 3,1 posto u noćenjima, što je, doduše, manji pad nego lani.

Najveći rast imali su britansko (25%) i poljsko tržište (21%), kao i skandinavsko. Domaći su turisti u promatranom razdoblju ostvarili rast od 8,6 posto u dolascima, no i neznatan pad u noćenjima od 0,4 posto.Uz ministra Lorencina na konferenciji za novinare bila je Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koja je najavila novi marketinški plan HTZ-a te promociju hrvatske na dalekim tržištima, u Brazilu i Azerbajdžanu. Lorencin i Matešić najavili su da će u idućoj godini posebnu pažnju posvetiti povratku ruskih turista, kojih je ove godine bilo oko 23 posto manje nago lani, no ističu da tek treba vidjeti zbog čega je to tržište palo. "Možda su Rusi manje putovali jer im je ovo prva recesijska godina, pala je vrijednost rublje na stranim tržištima, pa vizni režim ne mora biti najvažniji razlog pada", ocijenio je Lorencin.