Potrošnja nam je u 2018. rasla duplo brže nego u EU

Obol je dalo i povećanje maksimalnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka radnika, FOTOLIA Obol je dalo i povećanje maksimalnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka radnika, FOTOLIA

Rast prometa u Uniji u prosincu usporio, godina zaključena s 2%.

Sutrašnja objava podataka o prosinačkoj potrošnji kućanstava mjerenoj prometom u trgovini na malo vjerojatno će značiti i 52. mjesec uzastopnog rasta maloprodajnog prometa u Hrvatskoj. To signalizira i razmjerno visoka razina indeksa potrošačkog optimizma, na koji je potkraj godine donekle sigurno utjecala i priča o povećanju maksimalnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka radnika (s 2500 na 7500 kuna).

Nemali je broj poslodavaca već u prosincu odlučio iskoristiti tu mjeru, a prema trdnjama ministra Zdravka Marića, time je profitiralo 466 tisuća zaposlenih kojima je u prosincu neoporezivo isplaćeno ukupno 1,2 milijarde kuna.

Ostaje, dakle, pričekati da Državni zavod za statistiku pokaže zbirnu sliku prometa trgovaca u zadnjem mjesecu 2018., no prema svemu sudeći, Hrvatska će se zadržati u skupini zemalja s iznadprosječnim stopama rasta maloprodajnog prometa.

U EU promet usporio

Na razini Europske unije on je (sezonski prilagođeno) u prosincu oslabio 1,4 posto u odnosu na studeni (u kojem je povećan 1%), dok je na godišnjoj razini u članicama EU za koje su podaci o prosinačkom prometu dostupni (njih 22) realno porastao za 1,2 posto.

Time je usporen rast u odnosu na ostatak godine, a potvrda toga je i podatak da je u prosjeku u 2018. godini maloprodaja u Uniji porasla dva posto realno.

Pad prometa na mjesečnoj razini u EU28 rezultat je pada prometa u segmentu neprehrambenih proizvoda za 2,6 posto te u kategoriji hrane, pića i duhana za 0,4 posto, dok je promet motornih goriva povećan za 0,7 posto.

Na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s prosincem 2017. najveći porast prometa, za 3,3 posto, bilježi se u maloprodaji motornih goriva, dok je u kategoriji hrane, pića i duhana povećan 0,6 posto, a neprehrambenih proizvoda 1,2 posto.

Hrvatska oko četiri posto

Prema Eurostatovu pregledu, od 22 države za koje su dostupni podaci najveće godišnje povećanje u prosincu registrirano je u Sloveniji s + 11,2% te Irskoj (+ 7,5%) i Poljskoj (+ 4,9%), a najveća smanjenja zabilježili su Njemačka (-2,2%), Malta (-1,9%) i Švedska (-1,6%).

U Hrvatskoj je pak u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupan promet poslovnih subjekata kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost porastao 4,2 posto realno, s tim da je porast prometa ostvaren od trgovine na malo s krajem studenoga bio na +3,8 posto.

U Hrvatskoj je, dakle, stopa rasta maloprodaje približno dvostruko veća od prosjeka Unije, no u nekim državama članicama s kojima se obično uspoređujemo trgovina na malo bilježi i izraženiji rast. Tako je, primjerice, Slovenija 2018. godinu zaključila s rastom od 4,7 posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!