Potraju li poremećaji s opskrbom plina, najveći gubitak mogla bi pretrpjeti Hrvatska elektroprivreda. Zbog prelaska na skuplje loživo ulje ili mazut umjesto plina u njezinim pogonima izvanredan trošak mogao bi prema procjenama iznositi dvadesetak milijuna kuna. Prve preciznije izračune HEP bi mogao imati potkraj tjedna, saznaje se neslužbeno u toj kompaniji.

Novi pregovori
Problemi s opskrbom u Hrvatskoj nastali su nakon što je Rusija smanjila isporuke Ukrajini, optužujući je da krade plin koji se transportira prema Europi. Pad pritiska u plinovodima osjetio se u nizu zemalja, osobito na jugoistoku Europe. Tim putem stiže i ruski plin za Hrvatsku pa se već u ponedjeljak primijetio pad dostavljenih količina. Potpuni prekid uslijedio je od 4 do 8 sati u utorak ujutro. U kasnijim popodnevnim satima, prema informacijama iz Plinacroa, uvozni plin je ponovno počeo stizati, ali samo 15 posto od ugovorenih količina. Iz Ukrajine je najavljeno da će novi pregovori s Rusijom biti održani 8. siječnja u Moskvi. Zbog manjka plina hrvatska je Vlada reducirala dostavu tog energenta velikim potrošačima, a premijer Sanader je za srijedu sazvao krizni sastanak plinskih stručnjaka iz Ine, Plinacroa, HEP-a i nadležnih ministarstava. Iz Vlade i Ministarstva gospodarstva objavljeno je da opskrba plinom i grijanje kućanstava, bolnica, škola i vrtića u sljedećim danima neće doći u pitanje. Građani su pozvani na racionalno korištenje plina. HEP-u je u utorak isporuka plina smanjena na tehnički minimum, odnosno na 12.000 kubika dnevno. HEP zasad ne najavljuje restrikcije u isporuci toplinske ili električne energije.

Plinsko skladište
Plinska postrojenja prijeći će na loživo ulje, a HEP ima dovoljno ugovorenih količina uvezene električne energije za normalnu opskrbu hrvatskog tržišta električne i toplinske energije. U Ini kažu da bi situacija s opskrbom plinom njihovih rafinerija mogla proći bez većih teškoća. Slično je i u kutinskoj Petrokemiji, gdje do kraja siječnja zbog remonta nema pune proizvodnje. Ipak i za tu bi tvrtku mogla nastupiti izvanredna situacija ako početkom veljače budu zabilježene niske temperature. Inino plinsko skladište Okoli ima ograničen kapacitet pa je u slučaju hladnoće neizbježno isključivanje velikih potrošača čak i ako se normalizira uvoz ruskog plina. S domaćih se polja isporučuje oko 4,8 mil. prostornih metara, dok je iz Rusije stizalo oko 3,1 mil. kubika. Proteklih dana zabilježena je maksimalna dnevna potrošnja nešto viša od 12 mil. kubika. Razlika od oko 4 mil. kubika nadoknađivana je iz Okola. U Okolima je prije mjesec dana bilo oko 520 mil. kubika, dok je u utorak bilo oko 370 mil. kubika.

Činjenice

Putinovo odobrenje
Ukrajina je objavila da im je isporuka iz Rusije smanjena sa 221 milijun prostornih metara plina u ponedjeljak na 92 milijuna kubika u utorak. Smanjenje je šefu Gazproma Alekseju Mileru odobrio ruski premijer Vladimir Putin

Problemi u regiji
Prestao je protok plina kroz tri od četiri ukrajinska tranzitna plinovoda pa je dostava ruskog plina smanjena i Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Mađarskoj, Turskoj, Rumunjskoj, Austriji, Italiji, Slovačkoj i Makedoniji.

Europska nabava
Europa iz Rusije nabavlja četvrtinu svojih potreba za plinom, od toga 80 posto preko Ukrajine. Rusija traži da Ukrajina plati 250 dolara za 1000 kubika umjesto sadašnjih 179 dolara. Ukrajina pristaje na najviše 235 dolara. Novi pregovori slijede u četvrtak.