Potpore za skraćeni tjedan od 10 do 13 posto neto plaće

Autor: Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić , 16. srpanj 2009. u 22:00

Model počiva na načelu da bi država preuzela dio doprinosa na plaće koje bi radnici gubili zbog smanjenih plaća uslijed skraćenog tjedna te subven-cioniranja dijela neto plaća

Vlada, sindikati i poslodavci primakli su se konačnom dogovoru o subvencijama za skraćeni radni tjedan. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, danas će se u Ministarstvu gospodarstva održati završni sastanak o konačnom konceptu potpora na temelju kojih će se idućeg tjedna izraditi poseban zakon.

On polazi od načela da bi država preuzela financiranje doprinosa na plaće koje bi radnici gubili zbog smanjenih plaća zbog skraćenog radnog tjedna te subvencioniranja dijela neto plaća. Danas bi se konačno trebala utvrditi visina subvencija, a kalkulira se da bi one mogle iznositi od 10 do 13 posto neto plaće. Tako bi, ako ne dođe do promjena, sa 10 posto država subvencionirala plaće radnicima bez djece, a sa 13 posto onima koji imaju djecu kako bi se smanjio udar na višečlane obitelji. To bi bio kompromis u odnosu na prve prijedloge modela subvencioniranja. Naime, poslodavci su zajedno s industrijskim sindikatima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske tražili subvencije od 20 eura za skraćeni radni tjedan, što bi mjesečno po radniku značilo 80 eura, dok je Vlada na početku pregovora bila spremna razgovarati uglavnom samo o subvenciji “izmaklih” doprinosa, što je i socijalnim partnerima bilo neprihvatljivo pa je čak i predsjednica SSSH Ana Knežević prije osam dana zaprijetila potpunim napuštanjem socijalnoga dijaloga.

Ključnu ulogu u provedbi novoga zakona dobio bi Hrvatski zavod za zapošljavanje, kojem bi tvrtke u kojima se primjeni zakon o skraćenju radnog tjedna dostavljale popise zaposlenika u tom režimu, a HZZ bi na temelju njih direktno radniku uplaćivao potporu kao i doprinose mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Zasad se još nitko ne upušta u računicu koliko bi taj model u konačnici stajao državu jer nije poznato koliko će tvrtki “aplicirati” za te potpore i koliko će ih proći filtar postavljenih kriterija pod kojima će određeni poslodavac, odnosno njegovi radnici, moći dobiti pravo korištenja subvencije. Svaka tvrtka morat će se obvezati da u razdoblju korištenja subvencija neće otpuštati radnike. Još nije poznato hoće li to značiti da će morati primijeniti isti tretman i za one na neodređeno vrijeme i za one koji rade na određeno. Također tvrtke ne smiju biti u blokadi kao ni kronični “gubitaši”, odnosno moraju dokazati da su u poteškoće ušli zbog krize i pada narudžbi, a ne zbog povijesnih razloga. Isto tako logičan kriterij je da tvrtke dokažu kako se ne koriste institutom prekovremenog rada. Za odobravanje modela bit će nužna potvrda sindikata ili HUP-a.

Iskustva tvrtki koje su uvele neradni petak

‘Svako spašeno radno mjesto je uspjeh’
Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, pozdravlja mogućnost dogovora o potporama naglašavajući kako je tu riječ prije svega o pomoći radnicima. “Svako spašeno radno mjesto je uspjeh”, kaže Ferdelji i dodaje da je uz smanjenje plaća od 20 posto te uvođenjem neradnog petka mjesečna ušteda u Elektrokontaku oko dva milijuna kuna. “Na kraju svakog mjeseca u suradnji sa sindikatom snimamo stanje narudžbi za sljedeći mjesec i u skladu s tim projiciramo proizvodnju te izrađujemo plan rada kako ne bismo povećali zalihe, pri čemu se neradni dan kombinira s godišnjim odmorima. Tako u srpnju na 23 radna dana imamo tjedan dana godišnjih i četiri neplaćena dana. Na taj je način velik dio našeg fonda godišnjih odmora potrošen, ali zato nitko nije otpušten”, tvrdi Ferdelji. Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastora, kaže kako su uvođenjem neradnog dana u tvrtki koja ima serijsku proizvodnju i ovisna je o narudžbama iz inozemstva uz smanjenje plaća koje na godišnjoj razini iznosi 1,5 milijuna kuna uštedjeli dodatnih 2,5 milijuna kuna. Sindikat se u početku tome protivio, ali su na kraju prihvatili argumente.

Komentirajte prvi

New Report

Close