Pravilnik o evidenciji radnog vremena, donesen u sklopu usklađivanja hrvatskog radnog zakonodavstva sa europskim, prema kojem se svakodnevno, od 1. lipnja kada je stupio na snagu, mora ispunjavati 18 stavki, uzbunio je hrvatske poslodavce. Premda dio tvrtki ima postojeće softverske obrasce za tu evidenciju, novi je Pravilnik opterećen detaljima pa poslodavci svakodnevno i za svakog radnika moraju ispunjavati rubrike o početku i kraju radnog vremena, ukupnom broju radnih sati, broju sati u zastoju, na bolovanju i na radu nedjeljom te sati provedenih u pripravnosti, na terenskom radu kao i brojne druge stavke.

Neočekivani izdaci
Poslodavci smatraju da je Pravilnik previše birokratiziran, te da će ih, osim vremenski, dodatno opteretiti i financijski. Kako kaže Bernard Jakelić, v.d. glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), dio poslodavaca zbog njega je primoran zaposliti ljude koji će se samo time baviti, zbog čega će HUP tražiti preinake Pravilnika.“Da bi zadovoljio zakonske odredbe, HT će morati napraviti preinake u elektroničkom sustavu, što će rezultirati većim dodatnim i neplaniranim financijskim izdacima koji svim poslodavcima, pa tako i nama, u ovo krizno vrijeme nisu potrebni”, poručuju iz Hrvatskog telekoma. Pravilnik je, ističu, u velikoj mjeri birokratiziran, a premda u HT-u vjeruju da mu je namjera bila zaštititi radnike te im omogućiti redovan rad i pravičnu naknadu, njegova provedba je, kažu, dodatno opteretila i poslodavce i radnike. “Smatramo da je zakonodavac trebao ostaviti odgovarajući rok za prilagodbu novom propisu, odnosno novim odredbama”, poručuju HT-ovci. I u Siemensu se slažu da je Pravilnik birokratiziran i opterećen nekim nepotrebnim evidencijama.“Siemens evidentira radno vrijeme putem elektronske aplikacije i neće biti dodatnih financijskih troškova ni potrebe za uvođenjem promjena, jer se ionako većina podataka vodi sukladno zahtjevima novog pravilnika”, napominje Sonja Nušinović, direktorica korporativnih komunikacija u Siemensu. U Ini postoji sustav koji uz obračun plaća evidentira radno vrijeme za svakog radnika, ali će se morati slati na doradu. “Putem posebne aplikacije uveden je jedinstveni obrazac evidencije radnog vremena na kojem su zabilježeni svi propisani elementi, a nastavlja se njegova dorada. Značajnijih promjena u načinu rada neće biti, što znači da neće biti niti dodatnih troškova”, poručuju iz Ine u kojoj, kako sami kažu, na evidenciji radnog vremena od 9931 zaposlenog radi 2,5 posto ili oko 250 djelatnika. Svi oni rade i druge redovne poslove, dodaju u Ini. Posebne probleme s Pravilnikom imaju zaposleni u sektoru osiguranja. Osiguravateljski agenti tako moraju ispunjavati rubrike za svoje podređene koji svakodnevno rade na terenu.

A što s terenskim radom?
U tom je slučaju teško provjeriti je li netko radio 12 ili 2 sata, je li uzeo pauzu za ručak, posebice za one koji se plaćaju po učinku, tvrdi izvor iz tog sektora. Jakelić tvrdi da to nije problem samo osiguravatelja, već svih djelatnosti s fleksibilnim radnim vremenom, kao što su ribari, novinari i drugi. Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, ističe da je većina novih propisa vezana uz usklađivanje hrvatskog radnog zakonodavstva sa europskime komplicirana te da iziskuje dosta vremena. “Umjesto da se bavimo gospodarstvom, ispunjavamo birokratske formulare”, kaže Roglić, dodavši kako i Pravilnik i druge slične institute treba maksimalno pojednostaviti, izražavajući uvjerenje da oni u Europi nisu baš toliko komplicirani. “Za većinu stavki definiranih novim pravilnikom već imamo ljude i programe, sve je maksimalno implementirano, tako da nije bilo potrebe za ovakvim administrativnim polurješnjima koja, po mojoj procjeni, neće dodatno unaprijediti evidenciju radnog vremena”, zaključuje Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta.

Novi pravilnik neće dodatno unaprijediti evidenciju radnog vremena
Vladimir Ferdelji, Elektrokontakt

Umjesto da se bavimo gospodarstvom, ispunjavamo birokratske formulare
Branko Roglić, Orbico