Nema nikakve zakonske mogućnosti da farmaceutska tvrtka Belupo ili bilo tko drugi uđe u vlasništvo Gradskih ljekarni Zagreb, odnosno bilo koje ljekarne čiji je osnivač županija ili grad, potvrdio je za Poslovni dnevnik predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan komentirajući nove najave o privatizacijskim željama farmaceutskih tvrtki i veledrogerija. Komora će se na tu temu ovog tjedna obratiti javnosti, upozoravajući na to da su ljekarne dio zdravstvenog sustava, te da bi njihova privatizacija bez strogo propisanih pravila mogla izazvati pravi potres na tržištu lijekova. Prošlog je tjedna, naime, u javnost procurila informacija da je Belupo vrlo zainteresiran za preuzimanje zagrebačkih Gradskih ljekarni u čijem je sastavu 30 ljekarni. Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Podravkine farmaceutske tvrtke, priznaje da je u strategiji tvrtke i ulazak u ljekernički biznis, no da se za sada pregovara samo s privatnim ljekarnama jer je na snazi moratorij na prodaju županijskih ljekarni. Naime, prema važećim zakonima i pravilnicima privatizacija županijskih ljekarni je zabranjena, a kao jedini model privatizacije moguć je zakup, jednako kao i u zdravstvenim ustanovama, protiv čega lobiraju i farmaceutske tvrtke i veledrogerije koje na ulazak u ljekarne gledaju kao na dobar biznis. “Takav pogled na ljekarništvo u potpunoj je suprotnosti sa stvarnošću jer su ljekarne u sastavu sustava zdravstva i ne donose profit. S druge strane one su i jednima i drugima zanimljive zbog plasmana robe koju proizvode ili u slučaju veledrogerija prodaju”, kaže Portolan, koji tvrdi da je aktualan model zakupa idealan za ljekarnike. Istina je, međutim, da zbog niza razloga zakup često nije moguć. “Od ukupno 380 ljekarni u vlasništvu županija samo 140 je u zakupu. Nije to zbog toga što ljekarnici ne žele u zakup, već im to onemogućuju bilo lokalna politika, bilo neki drugi interesi onih koji moraju odobriti zakup, ravnatelja domova zdravlja ili upravna vijeća domova zdravlja u čijem sklopu su ljekarne, pojašnjava Portolan.

Komora je stoga još u svibnju bila na sastanku s ministrom zdravstva Ljubičićem na kojem se spominjala kao mogućnost privatizacija ljekarni po modelu u kojem u vlasništvu dolaze i magistri i svi drugi djelatnici ljekarni, no nije prihvaćena nikakva novost. Teško je, međutim, da će se sadašnje stanje dugo moći održati i očekuje se da će se kad tad popustiti pritiscima velikih igrača, tim više što županijama ljekarne ne donose profit. Posjedovanje više ljekarni, doduše, ima strateški značaj na tržištu lijekova razapetom mnogim interesima. Neke bi se županije rado odrekle te “moći” u zamjenu za nekoliko desetaka milijuna kuna. Oglasivši početkom godine natječaj za najboljeg kupca devet ljekarni Čakovec, Međimurska županija, koja je zbog zakonske regulative od toga morala odustati planirala je utržiti trideset milijuna. Stoga je pitanje trenutka u kojem će tržište olabaviti, a upućeni očekuju da će se time već ionako visoke cijene ljekarni vinuti u nebo. Ljekarnička komora stoga upozorava da treba jako paziti da ne bi došlo do kaosa. “Želimo spriječiti da male ljekarne otkupe veliki lanci, odnosno u idućem koraku stranci, tako da samo za nekoliko godina nestane hrvatskog ljekarništva. Stranci će tada određivati cijene i budite sigurni da neće pristajati na rokove plaćanja od 250 dana tako da će nestašice biti redovita pojava”, kaže Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore.