Porezni uteg lakši 2 milijarde kuna, do tvrtke u tri dana

Autor: Jadranka Dozan , 29. travanj 2018. u 10:10
Predviđa se smanjenje javnog duga sa 78% na 66 posto BDP-a/FOTOLIA

Za ključne reformske iskorake sad je, kaže premijer, pravi trenutak i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori.

Europskoj komisiji Vlada će do kraja tjedna proslijediti svoj peti Nacionalni program reformi, kao i Plan konvergencije, dva ključna dokumenta za kreiranje politika u okviru ciklusa Europskog semestra. 

U Programu reformi i ove su godine deseci mjera koje u cilju rješavanja strukturnih slabosti Vlada planira provesti u idućih godinu do godinu i pol dana. Koliko će se od čak 59 mjera u 11 reformskih područja koje je Vlada ucrtala u NPR pretočiti u stvarnost, a koliko će ih ostati liste želja, ostaje vidjeti, ali premijer Andrej Plenković poručuje kako Vlada "želi da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. i u prvoj polovini 2019.". Sada je, kaže, pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori. Svaki put taj dokument načelno izgleda solidno, uglavnom se detektiraju stvari koje nisu dobre, a najčešće se i oko pojedinih planiranih mjera i ciljeva nije teško složiti. 

Tako analitičari komentiraju i najnoviji NPR. A onda obično slijedi "ali" koji se uglavnom odnosi na problem (ne)provedbe. Otprilike tako na novu listu reformskih mjera gleda i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Podsjećajući na nedavno izvješće EK o slaboj provedbi vlastitih programa i preporuka, napominje kako trenutno globalni signali sugeriraju da će u razdoblju pred nama okruženje za rješavanje strukturnih slabosti biti manje povoljno nego proteklih godina propuštenih prilika. Kako bilo, u setu reformskih mjera za jačanje konkurentnosti Vlada predviđa administrativna, neporezna i porezna rasterećenja. Detalji poreznog rasterećenja definirat će se tek nakon analiza, ali plan je da se u novom krugu građani i poduzetnici rasterete do 2 milijarde kuna.

Prednost će se dati porezu na dobit, s tim da u fokusu nisu samo porezne stope, a važe se i smanjenje opće stope PDV-a. Kao što su mediji već prenijeli, u NPR-u se ne govori o uvođenju poreza na nekretnine, ali dio planova ostaju aktivnosti na pripremama infrastrukture za uvođenje novog sustava oporezivanja nekretnina. Već do kraja ove godine Vlada najavljuje Strategiju digitalne transformacije gospodarstva, a ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. se namjeravaju podići na 1,4 posto BDP-a poreznim olakšicama poslovnom sektoru.  Daljnje administrativno rasterećenje gospodarstva predviđa okvirno 30% manje troškove, a neporezna davanja trebala bi se smanjiti za oko 10 posto. U cilju povećanja produktivnosti u planu je nastavak  liberalizacije tržišta usluga, što uključuje i deregulaciju 24 profesije, a u konačnici bi trebalo povećati produktivnost za oko 5% do kraja iduće godine.

 

151 škola

bit će u projektu e-Škole

Za pokretanje poslovanja od iduće će godine zahvaljujući uvođenju  jedinstvenog elektroničkog postupka trebati maksimalno tri dana, kao i za zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave. U javnoj upravi već do rujna ove godine donijet će se novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. To će značiti uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a novi model će počivati, među ostalim, na radnim rezultatima. Nakon već lani započetog i danas poodmaklog procesa restrukturiranja cestarskog sektora, sličan posao restrukturiranje u suradnji sa Svjetskom bankom predviđa se i za željeznice, ponajprije HŽ Infrastrukturu i HŽ Cargo. Reforme u sektoru prometa podrazumijevaju i potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines te uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta za koja se već rade zakonski tekstovi.

O reformskim mjerama u mirovinskom sustavu već se neko vrijeme većina novosti zna zbog već iniciranih zakonskih izmjena, a otprije je manje poznato da će se proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine još nekim kategorijama omogućiti da uz mirovinu ostvaruju dodatan prihod. U pravosuđu, pak, slijedi reorganizacija mreže sudova, pri čemu će se  broj općinskih i prekršajnih sudova smanjiti, a ponovno se najavljuje i smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina. U sektoru obrazovanja fokus je na pilot fazi kurikularne reforme u kojoj će sudjelovati 72 škole, dok će 151 škola biti u projektu e-Škola.

Po x-ti put Vlada najavljuje i promjene zakona o socijalnoj skrbi kojima će se integrati upravljanje socijalnim naknadama, a kao i u svim dosadašnjim NPR-ovima u zdravstvu se najavljuje reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica, kao i novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept. Referirajući se pak na Program konvergencije Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, kaže kako "u smislu fiskusa priča i dalje izgleda dobro, ali problem je ono što stoji iza pozitivnih brojki".

Naša je fiskalna konsolidacija uglavnom zasnovana na prihodima, a to potvrđuje i razmjerno visok omjer prihoda opće države i BDP-a. Prema projekcijama Ministarstva financija, a one su se proteklih nekoliko godina pokazale dosta opreznima, u naredne tri godine predviđa se nastavak smanjenja javnog duga s današnjih 78 na 66 posto BDP-a. Proračun opće države trebao bi biti približno uravnotežen ili u blagom plusu (od -0,5 prema +0,5% BDP-a do kraja 2021.).

Na proračunski saldo trebalo bi pozitivno djelovati i daljnje smanjenje troška za kamate; nakon što se za njih 2015. izdvajalo 3,3 posto BDP-a, a lani 2,7 posto, u srednjem roku taj bi trošak trebao svesti ispod dva posto BDP-a.  Gospodarski rast u tom razdoblju projicira se od 2,8 prema 2,5 posto. Živković Matijević reći će kako se strukturni izazovi očituju i u srednjoročnim projekcijama negativnog doprinosa neto inozemne potražnje BDP-u. U njima se, naime, ogleda i problem velike uvozne ovisnosti i konkurentskih slabosti našeg gospodarstva.

Komentari (2)
Pogledajte sve

ako Vlada ima u planu porezno rasterećenje to bi se prije svega trebalo odnositi na rasrerećenje cijene rada, a od poslodavaca bi trebalo očekivati da te pozitivne porerne trendove preliju na primanja zaposlenika, ako ih u narednom razdoblju žele zadržati.
Smanjenje PDV-a ne bi trebao biti prvi cilj, jer sanjenjem tog poreza ne znači nužno i smanjenje cijena, jer će trgovci opravdanje tražiti u povećanim troškovima poslovanja radi čega nisu dizali cjene (npr. porast cijene goriva, struje itd.
Također o čemu bi Vlada i ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebalo voditi računa da poslodavci imaju sve većih problema s pronalaskom radne snage i daljnje otvaranje tržišta rada bi donijelo pozitivne učinke na rast gospodarstva, porezne prihode itd. Iz postojeće kvote nezaposlenih sve teže je pronaći kvalificirane radnike, koji bi u slučaju potrebe i promijenili prebivalište kako bi se zaposlili.
Npr. Podravkina tvornica u Istri je tražila zbog povećanja opsega posla nove radnike i javljali su se i radnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske spremni promijeniti i prebivalište kako bi dobili posao.
Njemačka nam može biti primjer u mnogočemu, znam da nam je nemoguće dostići njihove plaće, ali politika zapošljavanja donosi im znatan i kontinuiran gospodarski rast,pa i u kriznom razdoblju.
Smanjenje duga u BDP-u nije samo po sebi uspijeh ako se temelji na porastu BDP-a, a sam nominalni iznos duga se ne smanjuje odnosno otplaćuje. Ne bi trebao biti jedini cilj i uspjeh jeftinije se zadužiti ili refinancirati obveze povoljnijim kreditom. Kredit treba kad tad vratiti, a dobro razdoblje je svakako dok gospodarstvo raste.
Kad tad dogodit će se nova kriza i treba se na nju na vrijeme pripremiti poreznim, makroekonomskim i drugim mjerama. Nažalost svake vlasti razmišljale su isključivo kratkoročno. Nadamo se da će doći do povlačenja pravih poteza.
Nažalost na svu tu silnu digitalizaciju, te E ovo te E ono na dobivanje građevinske dozvole se i dalje dugo čeka. Službenici nemaju i ne poštuju rokove za provođenje i izdavanje dokumenata.

“u setu reformskih mjera za jačanje konkurentnosti Vlada predviđa administrativna, neporezna i porezna rasterećenja. Detalji poreznog rasterećenja definirat će se tek nakon analiza, ali plan je da se u novom krugu građani i poduzetnici rasterete do 2 milijarde kuna.”

Znači opet samo lista lijepih želja. Vlada planira rasterećenje DO 2 milijarde kuna (u prijevodu to znači možda 20 miliona) ali i to još ovisi o analizama koje će se tek napraviti (tamo iza sezone), i to će se vjerojatno odraditi na brzaka jer do 15.12. moraju imati nešto nažvrljano kako bi kroz 2 tjedna to provukli kroz sabor i kao i uvijek zadnji čas utrpali poduzetnicima da se oko Božića usklađuju sa informatičarima, knjigovođama…zakonom…

Eto da malo glumim Nostradamusa vjerojatno će smanjiti PDV na 24% i time će se hvaliti do kraja predizborne kampanje…

New Report

Close