Postojeći prijedlog Zakona o porezu na nekretnine tehnički je loš, koncepcijski nedorečen i nedosljedan, a uz niz negativnih učinaka ima i prorecesijski karakter. Neke su to od glavnih primjedaba iznesene na okruglom stolu "Porez na nekretnine: Pravda ili nepravda" u utorak u Europskom domu. Iako se i u Vladi bliskim krugovima mnogi klade da će taj zakon do daljnjega na čekanje (zbog oprečnih stajališta HNS-a, ali i lokalnih izbora), službene potvrde za to zasad nema, pa je on potaknuo i HDZ-ovu Zakladu hrvatskog državnog zavjeta na organiziranje javnog skupa. "Europske zemlje koje su posljednjih godina išle na povećanje stopa ili proširenje osnovica u oporezivanju nekretnina (Španjolska, Portugal, Grčka, Italija, Irska te neke baltičke) tome su pribjegavale iz fiskalnih razloga, tj. radi povećanja prihoda, jer nisu bile u stanju smanjiti rashode. To je urodilo još većom recesijom budući da sve imaju problem konkurentnosti, a porez je smanjenio osobnu potrošnju", ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Prema istraživanjima, 10-postotno smanjenje vrijednosti nekretnina u prosjeku uzrokuje 1,5 posto pada osobne potrošnje, a potom i pad BDP-a.
Uz to, plitkoća našeg nekretninskog tržišta (manje od 1 na 1000 jedinica je na tržištu) dodatna je opasnost. Sve to za Lovrinčevića je razlog više da se razgovori o nekretninskom porezu vežu uz reformu lokalne uprave te šire preispitivanje strukture poreznog sustava. Osim tih koncepcijskih pitanja i (lošeg) tajminga, Goran Soldo, tajnik HDZ-ova Nacionalnog odbora za gospodarstvo, kaže da bi u ruralnim sredinama s (još) plićim tržištem nekretnina za dio kućanstava novi porez bio i 5 do 7 puta veći od komunalnih naknada. Tim porezom ne cilja se na bogate koji, za razliku od 'običnih' građana, velike vrijednosti imaju u drugim oblicima imovine. Lovrinčević, pak, navodi niz tehnički dvojbenih i neprovedivih rješenja. Tu je npr. koncept uporabe nekretnine (povremeno stanovanje?) ili referiranja porezne obveze i odbitaka prema djelatnosti kod poduzeća (što kad ih je više?). Jako dvojbene su i procjene tek svakih pet godina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kolega delboy,
ništa osobno nemam protiv tebe.
Samo bi ti htio predložiti da prije pisanja malo proguglaš o porezima koje mi iz Realnog sektora plaćamo.
Po tvome pisanju vidim da radiš u Javnom sektoru i da neznaš da mi plaćamo najveći porez na svijetu , čak 572 razna .
Sve ima svoju granicu.
U ovom trenutku su porezi u Hrvatskoj toliko veliki da se nikom ne isplati ulagati , ni domaćim a ni stranim investitorima.
Trošak novca je veći od profita
LP
Svi neradnici ,"g'lupi , lijeni i neznalice nemaju ništa i zbog toga se zalažu da se oporezuju pametni , vredni i znalci ,koji imaju imovinu.
Lažu vas !
U Hrvatskoj se već plaća osim 572 razna poreza i porez na nekretnine!
Osobno plaćam porez na nekretnine već 9 godina !
Proguglajte :
POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
ti si u konfliktu sa samim sobom. htio bi zgrtati lovu bez da platis drzavi koju navodno jako volis. vozis njenim cestama, lijecis se u bolnicama i drzava te skolovala i othranila. i sada odjednom ne valjaju porezi. pa iseli se u dubai, tamo nema poreza, ali ces zato tamo biti jos manji mis nego si ovdje.
Svi neradnici ,”g’lupi , lijeni i neznalice nemaju ništa i zbog toga se zalažu da se oporezuju pametni , vredni i znalci ,koji imaju imovinu.
Lažu vas !
U Hrvatskoj se već plaća osim 572 razna poreza i porez na nekretnine!
Osobno plaćam porez na nekretnine već 9 godina !
Proguglajte :
POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
Uključite se u raspravu