Pomoću MOLOK-a moguće je smanjiti troškove i spriječiti zagađenje mora

Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P./Jurica Galoić/PIXSELL Marko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P./Jurica Galoić/PIXSELL

Direktor S.T.P.-a ističe da MOLOK nudi nov 80% efikasniji sustav gospodarenja otpadom koji je jeftiniji od postojećeg i ima 10 godina dužu garanciju.

S Markom Brnčićem, direktorom tvrtke S.T.P. d.o.o., razgovarali smo o prednostima MOLOK sustava, važnosti sprječavanja zagađenja mora i mogućnostima jeftinijeg i kvalitetnijeg prikupljanja otpada. 

Radi malog volumena od 60 ili 80 litara kante se često pretrpavaju, a kada je riječ o mjestima na obali ovaj problem vodi do smeća u moru. Zašto su kante toliko malog volumena ako je smeća više i koja je vaša pretpostavka u rješavanju tog problema?
U želji da udovolje građanima komunalci pronalaze naizgled privlačna rješenja u vidu manjih volumena koji znače i manje izdatke za njihove korisnike. Zbog normi pražnjenja te upola manje posude od standardnih 120l moraju biti iste visine kako bi se mogle prikvačiti na automat za pražnjenje. Stoga je standardna kanta od 120l pregrađena na pola svog volumena. Jasno ona zauzima puni javni prostor, a istovremeno pruža samo 50% svog kapaciteta!? Zbog pregrade pri transportu u kamion stane 50% manje robe, te ona zauzima 50% više prostora na skladištu. Uz sve pobrojano ima i visoko težište, tako da su posude veoma nestabilne i lako se ruše, što vjetrom, životinjama ili neopreznim prolaznicima. Jasno da će građani želeći platiti što manje, podcijeniti svoje objektivne potrebe, pa će ta jedna vrećica više biti kap koja će preliti čašu i završiti na cesti. Životinje će učiniti svoje, a vjetar će dati samo finalni obol. Nije ni potrebno posebno isticati kako je zbog svega navedenog i cijena takvih posuda često viša od standardnih 120l. Einstein je znao reći: “Sve treba pojednostavniti koliko je god moguće, ali ne više od toga.“ Rješenje vidim u zajedničkim spremnicima velikog kapaciteta koji će uz odvojeno prikupljanje u nastanku ponuditi i rješenje za miješani komunalni otpad, kojeg će onda biti kudikamo manje.

Još 2005. predstavili ste MOLOK i u njega položili velike nade – Što je MOLOK uopće i kako on pomaže u sustavu upravljanja otpadom?
MOLOK je sadašnjost i budućnost. Na konferenciji o otpadu čuli smo zaključke kako nema mjestu za snižavanje cijena komunalnih usluga i kako će one rasti. Sustav kanti i kontejnera je dosegao svoj maksimum i naravno da u takvom režimu gospodarenja otpadom nema mjesta za pojeftinjenje. To omogućava MOLOK koji nudi nov 80% efikasniji sustav gospodarenja otpadom. Na jednakoj nadzemnoj kvadraturi nudi 5-6 puta veći kapacitet. U realnosti to znači da je imun na preskakanje odvoza koje je nedavno prouzročilo kolaps u Zagrebu. Eliminira kaveze, kućice i ostale konstrukcije kojima su pojedini gradovi želeći osigurati pristup kontejnerima i kantama ograđivali iste otimajući pritom slobodan prostor i vizualno narušavajući sklad i prostor življenja. Za pražnjenje mu nije potreban pristupni put, pa se po MOLOK-u oslobađa dodatna 4-5 parkirališnih mjesta. Pražnjenje traje 2 minute i vrši ga vozač sam dok ekvivalent od 55 kanti 120l ili 6 kontejnera od 1100l danas prazni minimalno troje ljudi i za tu im je operaciju potrebno minimalno 30 minuta. MOLOK se prazni samo onda kada je 100% pun i raspored pražnjenja se može regulirati na dnevnoj bazi uz pomoću senzora koji dojavljuju ispunjenost. To eliminira dosadašnji način pražnjenja praznih ili polupraznih posuda 2 puta tjedno ili više i štedi ogroman novac komunalcima uz radikalno smanjuje potrošnje i emisije popularnog CO2. S obzirom na to da je otpad pohranjen ispod zemlje nema neugodnih mirisa ni nakon višemjesečnog stajanja. Polutvrda vreća osigurava vodonepropusnost, pa ni nakon 10 godina korištenja nema potrebe za čišćenjem i pranjem. Uz nižu cijenu od gore spomenute komunalne opreme na izdisaju, MOLOK nudi i 10 godina duže jamstvo.

U koliko gradova je prisutan i postoji li pomak u zasićenosti u odnosu na prošlu godinu?
U zadnjih par godina je konkurencija s podsmjehivanja prešla na posao kad je uvidjela da MOLOK nije trend ili prolazna šala već sustav koji se traži sve više, pa se na tržištu pojavilo nekoliko kopija. Jasno da bi kopija bila interesantna mora imati nižu cijenu, a da bi se to dobilo mora se nekoga zakinuti na nečemu, pa je to na kraju krajnji korisnik koji tek nakon par mjeseci upotrebe shvati sve nedostatke takvih proizvoda. Neki od njih izranjaju iz zemlje, drugi cure i smrde, treći zaostaju volumenom, no znate i sami koji bi podsmjeh izazvali kod susjeda da se doma pojavite s kineskom verzijom X5. Dobro je da ljudi uče, jedino je problem što uče za naš novac i razvijaju proizvod, a imali su priliku za iste novce kupiti original. MOLOK je danas pitanje prestiža, pa ćete ga ako malo prosurfate internetom često naći na naslovnim web stranicama pojedinih komunalaca. MOLOK je prvi polupodzemni sustav prisutan u Hrvatskoj. Od 2004. godine do danas ih je implementirano preko 600 komada u 50-tak hrvatskih gradova. O zasićenosti nema govora, već se dešavaju stvari koje smo predvidjeli i jasno na njih ukazivali, a to je da sve više gradova prelazi s podzemnog načina sakupljanja otpada na polupodzemni. Podzemni se sustavi vade i na njihovo mjesto ugrađuju višestruko efikasniji, tiši i uredniji vodootporni MOLOK kontejneri.

Aktualne su nam obveze o prikupljanju otpada koje moramo ostvariti do 2021. Kako S.T.P može pomoći u ostvarenju tih ciljeva?
Nažalost STP već 25 godina jasno i nedvosmisleno ukazuje na stvari koje se rade krivo. Najveća je tragedija što odlučuju i zakone donose ljudi koji s operativom veze nemaju. Na nedavnoj smo konferenciji imali prilike vidjeti kako mnogi uopće ne razlikuju podzemne od polupodzemnih sustava. Komunalnih je nonsensa more, a kad smo kod mora, o njemu nitko ne vodi računa zaboravljajući da je hrvatska pomorska zemlja s ogromnom vodenom granicom, razvedenom obalom i preko 1250 otoka. Žalosno je da nitko pišući zakone nije uzeo u obzir i tu činjenicu te kako novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom ne daje nikakvu soluciju kako bi to otočani trebali i mogli odvajati otpad. STP je još 2012. predstavio prvi zeleni plutajući otok koji može biti ovisan i neovisan o kopnu. Koje su sve prednosti ovog sustava gotovo je nemoguće pobrojati, no pražnjenje otpada u sezoni s pretrpanim ulicama punim turista do nedavno je bio SF. Danas se smeće može prazniti kriomice s morske strane da to turisti uopće ni ne primijete. Dvadeset kubičnih metara kapaciteta može se premještati iz luke u luku i uvijek biti dostupno tamo gdje je najpotrebnije. Koje su tu uštede na sredstvima za sanaciju i podmorsko čišćenje pojedinih uvala, nije potrebno previše ni naglašavati.

Plutajući kontejneri za otpad predstavljeni su na Adriatic Boat Show-u još 2012., no u zadnje vrijeme se malo više govori o mogućnostima njihove primjene. Može li to značiti i da se društvo osvješćuje po pitanju zaštite okoliša i koja je njihova glavna zadaća (plutajućih kontejnera)?
Zagađenje mora plastikom postala je mainstream tema. Koju god društvenu mrežu da otvorite iskaču slike jadnih životinjica omotanih plastikom, umjetnih plastičnih otoka nastalih od odbačenih sirovina, pokrenute su mnogobrojne inicijative, akcije čišćenja, skupljaju se sredstva i u biti troši vrijeme i trud na sanaciju posljedice, dok se jedino STP bavi prevencijom uzroka! Smeće na tim plažama neće i sutra doplutati tamo jedino ako se na vrijeme pohrani tamo gdje mu je mjesto i na propisani način.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!