Odlazak građana u inozemstvo postao je s godinama ne samo ekonomski, već i društveni problem, jer Hrvatska ostaje bez 'vojske' radno najpotentnijih ljudi koji drugdje nalaze bolji život sebi, povlačeći za sobom u emigraciju i čitave obitelji. Svaki od stotina tisuća ima svoje, privatne razloge 'dizanja sidra', no većina se svodi na tri ključna – bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti, te bolje plaćen posao u struci. Stavovi su to izneseni u istraživanju koje je na nešto manje od 1300 ispitanika proveo portal Moj Posao, ispitujući motive iseljavanja. Među anketiranima neznatno manje od polovice (43%) imalo je iskustvo rada i života vani, a ostatak su bili građani Hrvatske. Najviše ispitanika bilo je u dobi od 26 do 35 godina, podjednako i već iseljenih (40%) i onih u Hrvatskoj (45%). Također, gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske), što ukazuje na činjenicu kako se iz Hrvatske sve više 'izlijeva' danas najvažniji resurs – znanje i intelektualni kapital, a što, pak, pokazuju i nedavni nalazi reultata Eurostata, da je unazad nekoliko godina za 60-ak posto skočio broj iseljenika s diplomom. 

I ovo istraživanje, poput nedavnog HUP-ova kojim je otkriveno da se 42% iseljenih ne kani vratiti u Hrvatsku, sugerira da su svježe iseljeni Hrvati za svoju domovinu, izgleda, trajno izgubljeni. Točno 50% njih iz Hrvatske, kad bi otišli, ne bi se u nju vratili, u državi primitka ostali bi trajno. A među tim imigrantskim 'lukama' koje su najpoželjnije prednjači Njemačka, gdje bi radilo 44% ljudi, te Austrija (još uvijek ograničavajuća za hrvatske radnike) s 13%, te Irska, Hrvatima tako slična, s 9% preferencija. U Top5 zemalja za rad su i Italija (8%) i Slovenija (5%).

Njemačka je prioritet za 63% onih koji još uvijek jesu u Hrvatskoj, a od onih koji već jesu vani 48% njih također je vidjelo i osjetilo njemački 'arbeit'.

Indikativno je kako se i oni koji su ili jesu u inozemstvu i oni koji su još doma poklapaju u tome da im je glavni razlog odlaska bilo koji posao, samo da je bolje plaćen (55 i 56%). Isto to, dakle visina plaće u inozemstvu, dominantan je razlog za 86% građana koji žive u Hrvatskoj, zašto ne bi isti posao prihvatili ovdje, a prihvatili bi ga vani. S portala Moj Posao upozoravaju i na nalaz da bi ljudi radili vani ono što ne bi doma i zbog cijenjenosti od poslodavca (70%). 
"Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske", objašnjavaju. 

Plaća je doista bitan faktor odluke 'ići ili ostati' – ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%), pokazuje istraživanje.

Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje. 

Pakiranje kofera s najčešće jednosmjernom kartom za pečalbu nije, ipak, odluka koja se donosi brzo i preko noći, jer, prekidaju se obiteljski odnosi, dolazi se u novu sredinu na koju prilagodba uvijek i nije glatka. No, čak 52% ispitanika iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri su spremni na trajno preseljenje!

Ima ih i koji su tu epizodu završili, vrativši se – ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%). 

Inače, većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao je pronašla prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj. 

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu.

No, već navedeni razlozi odlaska očito su čvršći od želja za ostankom ili povratkom u neko doba. Jer, dobar dio ispitanika drži da ih je na put, rad i život u tuđini  uz nemogućnost pronalaska posla u domovini 'natjerala' još i velika birokracija, korupcija te nepoštivanje zakona.