Godišnjim investiranjem šest milijardi kuna nećemo postati zemlja seljaka, što već danima kritički intonirano prigovaraju pojedini kvaziintelektualci, nego ćemo kao odgovorno društvo ciljano graditi održivu budućnost nacionalne poljoprivrede, bez zagađivanja okoliša i uz proizvodnju količina dostatnih i za izvoz, pa neće biti potrebe da se na uvoz hrane potroši gotovo dvije milijarde dolara, što je realnost za 2007. godinu”, prenio je za Poslovni dnevnik dio atmosfere, koja se jučer događala u Slavonskom Brodu na susretu nekoliko najvećih seljačkih udruga, Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS).

Reforma poljoprivrede
Premda je ulogu domaćina preuzeo HSS, Grivičić odbacuje špekulacije da je susret “prvih farmera” imao stranački naboj. Kaže da su na skupu na kojem se razgovaralo o zahtjevima poljoprivrednih udruga za razvoj hrvatskog sela koje će postaviti novom mandataru bili predstavnici udruga koje su sklone i lijevim i desnim i strankama centra. “Međutim, nije se razgovaralo o politici nego isključivo o aktualnim problemima domaće poljoprivrede”, ustvrdio je Grivičić navodeći da su, među ostalima, na skup došli Toni Raić, predsjednik Baby-beefa, najveće udruge uzgajivača junadi, Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga povrćara Hrvatske, dok je Josip Bistrović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka poslao pismo potpore. “Reforma poljoprivrede, sukladno standardima koje ima EU, ključni je zahtjev čelnih farmera svih udruga prema novoj Vladi”, kaže Grivičić te dodaje: “Ne tražimo preveliko ”odijelo“, ali ne želimo ni pretijesno. Hoćemo skrb koju Unija daje svojim farmerima, a kolika je ta pozornost najbolje ilustrira podatak da gotovo 50 posto EU-proračuna završi u poljoprivredi.” Farmeri su jučer zatražili proglašavanje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta nakon ulaska Hrvatske u EU, u trajanju od najmanje 12 godina, prodaju državne zemlje hrvatskim seljacima i žurno osnivanje Agencije za raspolaganje zemljištem. “Oranice su u vrhu prioriteta, zakoni postoje, samo ih treba praktično primijeniti”, podsjeća Grivičić te ističe da “seljaci ne misle odustati od svojih zahtjeva, a Vlada može birati hoće li dogovor postići za stolom ili će traktori na ceste.” Zagovornicima “europeizacije” koji tvrde da će Hrvatska izgubiti ako prodaju poljoprivrednog zemljišta odmah ne prepusti tržištu prvaci farmera jučer su poručili: “Neka se prisjete po kojim su cijenama kupovali društvene stanove i tvornice”.

Uloga farmera
U zaključke koje šalju novoj Vladi stavili su i da žele aktivnu ulogu kako u utvrđivanju namjene, tako i u raspodjeli godišnje financijske injekcije od šest milijardi kuna te da inzistiraju na konkretnom uključivanju u pregovore s EU. Upozorili su da dosadašnje pasivno prisustvo, odnosno tek “kozmetička” evidencija predstavnika poljoprivrednih udruga na popisima povjerenstava za pregovore s odborima Unije, treba dobiti izravnu dimenziju, glas farmera mora se čuti na radnim skupovima u Bruxellesu.

Kolaps svinjogojstva zbog sivog tržišta

Velik udjel sivog tržišta, nekonzistentna i neusmjeravana uvozna politika, nepostojanje tržišnog reda u ukupnom reprociklusu, visoki rast cijena stočne hrane, koja je u svinjogojstvu za 30 posto skuplja nego 2006. te nedovoljna efikasnost u suzbijanju svinjske kuge doveli su do poremećaja na tržištu svinja koji prijeti kolapsom, zaključak je predstavnika najvećih proizvođača koji su u svojoj krovnoj udruzi Croatiastočaru razgovarali o akutnim problemima u svinjogojstvu. To, gotovo kaotično stanje uzrokovalo je drastičan pad tržišnih cijena i tovljenika za klanje i odojaka za tov u visini od 20 posto prema cjenicima iz prethodnih godina, a negativno se odrazilo i na cijenu mesa u maloprodaji, pojašnjava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Upozorava: problemi akumulirani tijekom posljednjih godina stigli su na granicu izdržljivosti što je izazvalo očajnu zabrinutost farmera za budućnost te proizvodnje. Procjenjuje se da će 2007. u odnosu na prethodna, relativno stabilna razdoblja dati negativan rezultat, odnosno znatno smanjiti dosadašnju prosječnu proizvodnju. Svoju zabrinutost iskazali su i osnivanjem radne skupine kojoj su dali u zadaću da uz detaljnu ocjenu aktualnog stanja izradi program mjera koji će poslati Vladi. Cilj je, naglašeno je u startu, do ulaska Hrvatske u EU restrukturirati svinjogojsku proizvodnju realizacijom kapitalnih i ostalih ulaganja.