Novo hrvatsko iseljeništvo čine mlađi, obrazovani, zaposleni ljudi koji bježe od rođaštva, korupcije, neuređenog sustava i pravne nesigurnosti, nacionalizma, primitivizma, vjerske netolerancije, loših političara i prepucavanja oko prošlosti, ali i niskih plaća, poslodavaca koji ne isplaćuju redovite plaće i prekovremene.

Sele čitave obitelji i ne planiraju se vraćati, te vjeruju da će u Hrvatskoj ubuduće biti još gore nego sad, pokazalo je istraživanje o novim hrvatskim iseljenicima koje je provela Promocija plus za Hrvatsku udrugu poslodavaca. Istraživanje je provedeno u dva mjeseca na uzorku od 661 iseljenika metodama intervjua. "Većina iseljenika spada u produktivnu skupinu koju nazivamo izazivači promjena. To su ozbiljni pokazatelji o kojima bi trebali razmisliti donositelji odluka na svim razinama u Hrvatskoj, kako bi se izmijenile okolnosti koje su izazvale ovaj val iseljavanja", kazao je Agan Begić, direktor Promocije plus na predstavljanju istraživanja u srijedu u HUP-u.

Pokazalo se tako da u aktualnom iseljeničkom valu, koji je eskalirao nakon ulaska Hrvatske u EU, 82 posto zauzetih iseljava s partnerom, najčešće bračnim, a 72 posto iseljenika koji imaju obitelj u emigraciju vode i partnere i djecu. Prije odlaska zaposlenih je bilo 73,5 posto (od toga 42,7 posto na neodređeno) najviše u privatnom sektoru, najveći dio imao je plaću manju od 4000 kuna (40,5 posto), ali je značajan i udio onih s primanjima iznad nacionalnog prosjeka (33,2 posto), dok je 10 posto imalo plaću veću od 10.000 kn.

Najviše je iseljenika iz Slavonije, Sisačko-moslavačke županije i Zagreba. Iseljavaju najviše u Njemačku, Irsku, Belgiju (administracija EU), Švedsku, Veliku Britaniju, Austriju čak i uz barijere za zapošljavanje, ali i Kinu i Ujedinjene Arapske Emirate. Kao najčešći razlozi iseljavanja navode se neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije, beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda, zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam i "rođaci", korupcija i kriminal.

Pobjegli su od prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima, vjeruju da se u Hrvatskoj ne cijeni rad i sposobnost, smeta ih sporo i korumpirano pravosuđe. Begić ističe kako je zbog radno socijalnih razloga iselilo tek 18,5 posto ljudi. U emigraciji ih se zaposlilo 86 posto (ima ih i na školovanju, porodiljnom), njih 60 posto je zadovoljno novim poslom i ne traži novi, 57 posto ih radi u struci, 20 posto ispod razine obrazovanja, a u novom domu najviše im smeta kvaliteta smještaja i lošiji društveni život. Tek 10 posto ispitanika razmišlja se vratiti u Hrvatsku unutar deset godina, 42 posto ne želi se nikad vratiti, a 20 posto tek u mirovinu.

Prema ovom istraživanju, dvije trećine iseljenih Hrvata trajno su izgubljeni za ovu zemlju. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, svjestan je da je dio odgovornosti na poslodavcima. "Mi ćemo odraditi sve što je u našoj moći, vidimo da sve više poslodavaca povisuje plaće i mimo kolektivnih ugovora, a od politike očekujemo da nam pomogne, pa i rasterećenjem plaća o kojem stalno govorimo. Za istu bruto plaću u Hrvatskoj radnik na ruke dobiva manje nego u zemlji u koju je iselio. Također, bez sustavnih reformi neće biti pomaka", kaže Majetić.