Pojačano topimo javni dug, ali još su bolji Slovenci, Rumunji...

Još 2015. godine javni dug nam je bio na oko 84 posto BDP-a/FOTOLIA Još 2015. godine javni dug nam je bio na oko 84 posto BDP-a/FOTOLIA

Većina konkurentskih zemalja opet bilježi veće stope gospodarskog rasta, što se odražava na omjer duga.

S gotovo svakim novim izvješćem u novije vrijeme pokazatelji državnih financija Hrvatske izgledaju bolje od prethodnih.

Nakon što se u listopadskom izvješću o manjku/višku proračuna te dugu opće države potvrdilo da smo iz deficita lani prešli u fiskalni suficit, a javni dug smanjili sa 80,2 na 77,5 posto BDP-a, prema najnovijim podacima sredinom godine razina duga RH bila je na 76,1 posto BDP-a.  Godinu dana prije (sredinom 2017.) udjel duga u BDP-u bio je 2,3 postotna boda veći (78,4% BDP-a).

Prema projekcijama Ministarstva financija za 2018. objavljenih u sklopu listopadskog izvješća DZS-a, razina duga opće države na kraju ove godine trebala bi se spustiti u odnosu na 2017. za oko tri postotna boda, što znači 74,5 posto BDP-a.  Budući da je još 2015. dug bio na oko 84 posto BDP-a, pozitivni pomaci su evidentno značajni. No, kao i obično, tek usporedni pregled daje cjelovitiju sliku, a u tom smislu i najnoviji podaci sugeriraju da se zemlje s kojima se obično uspoređujemo uglavnom bolje koriste poticajno ekonomsko i financijsko okruženje.

Većina ih bilježi veće stope gospodarskog rasta, što se onda odražava i u padu omjera duga i nominalnog BDP-a. Tako je Slovenija od sredine prošle do sredine ove godine udjel duga sa 80 posto BDP-a (što je bilo više od hrvatskoga) svela na samo 72,8 posto. To je ujedno bilo i najveće smanjenje duga među državama članicama EU, a tome je bitno pomogao natprosječan gospodarski rast i u prvoj polovici godine (više od 4,5 posto realno).

Dinamičan rast BDP-a i Rumunjskoj je olakšao smanjenje udjela duga za tri postotna boda, ali u njezinu slučaju to znači na samo 34 posto BDP-a. Valja podsjetiti i da je Rumunjska uz tu razinu duga ostvarila značajnu konvergenciju EU pretekavši Hrvatsku prema BDP-u per capita u odnosu na prosjek EU.

Hrvatska ekonomija je  danas na 61, a rumunjska na 63 posto europskog prosjeka. Već odavno u pogledu razine duga Estonija je s udjelom manjim od 10% BDP-a posebna priča. I u proteklih godinu dana ga je blago smanjila (sa 8,6 na 8,3% BDP-a), a BDP po stanovniku, prema paritetu kupovne moći, joj je na 77 posto prosjeka EU. Na razini EU javni je dug mjeren udjelom u BDP-u od sredine 2017. smanjen približno kao i kod nas, za 2,3 postotna boda, na 81 posto BDP-a. 

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve