Poduzetnički optimizam veseli, ali nije znak rasta

U devet mjeseci ove godine osnovano je 9526 poduzeća/Thinkstock U devet mjeseci ove godine osnovano je 9526 poduzeća/Thinkstock

U ožujku je na jedno ugašeno poduzeće osnovano 3,5 novih, no teško je iz takvih podataka izvlačiti naznake trenda bez dublje analize, primjerice, visine osnivačkog kapitala.

Na domaćoj gospodarskoj sceni u prvih devet mjeseci ove godine pojavilo se dvostruko više novih tvrtki nego što ih je nestalo s tržišta.

U 2015. je osnovano 9526 poduzeća, a ugašeno njih 4537. Posebno se ističe mjesec ožujak, kad je na jedno ugašeno poduzeće osnovano 3,5 novih, pokazuje analiza konzultantske kuće Bisnode. Je li posrijedi varljiva statistika ili je brojke odražavaju prve naznake rasta gospodarstva, mišljenja su podijeljena. "Statistika može biti informativna, ali i varljiva. Teško je reći bez ozbiljnije analizr, primjerice, da se vidi kolika je visina osnivačkog kapitala, no u načelu je to dobra vijest", kaže konzultant Željko Perić. "Pozitivno je da ljudi imaju želju i volju baviti se poduzetništvom jer bez jačanja sektora malih i srednjih tvrtki ne možemo računati na jači rast zaposlenosti", ističe dodajući da je "malo razloga za pozitivu, a ovo bi mogao biti jedna od njih". Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da je za trend rasta osnivanja novih tvrtki zaslužno nekoliko čimbenika.

 

Lovrinčević

Gospodarstvo je zaustavljeno u koraku i tržište ne funkcionira

"Tu je, prije svega, veći optimizam poduzetnika koji vjeruju u gospodarski oporavak. Prednost je i što se tvrtke sada lakše i jeftinije osnivaju. U proteklih nekoliko godina smanjili smo potrebno vrijeme za osnivanje tvrtke za oko 80 posto, pa se većina tvrtki može osnovati već za četiri dana. Cijena osnivanja smanjena je 95 posto, pa se umjesto za 20.000 kuna, koliko je bilo prije, sada tvrtka može osnovati za 600-700 kuna. Tu su i poticaji koji su se davali za osnivanje tvrtki ali i za samozapošljavanje", pojašnjava Maras. Za razliku od optimističnog ministra, ekonomist Željko Lovrinčević ne vidi u tim brojkama previše razloga za slavlje. Ističe da su indeksi stvaranja poduzeća, odnosno ulaska te izlaska s tržišta u 'normalnim' okolnostima iznimno bitni, no u Hrvatskoj se ocrtava nakaradna slika. "U tim brojkama puno je malih jednostavnih d.o.o.-a, a ne uključuju ni stečajeve čiji će val tek krenuti pa će se slika radikalno okrenuti", kaže.

 

Maras

Tu je prije svega veći optimizam poduzetnika koji vjeruju u oporavak

"U Hrvatskoj je situacija isto kao da vam je netko stisnuo pauzu na televizoru; nema puno tvrtki koje nastaju, ali ni puno onih koje nestaju pa zapravo imamo smrznutu statistiku", kaže Lovrinčević. "Takve brojke odraz su puno dubljih problema, a to je da nema poduzetničke aktivnosti, pravosuđe ne funkcionira i ne pročišćava se tržište, nema zaštite dioničkog kapitala. Gospodarstvo je zaustavljeno u koraku i, jednostavno rečeno, tržišna ekonomija ne funkcionira već se promjene događaju administrativnim mjerama, poput obveznog stečajeva", zaključuje Lovrinčević. Oprezan u komentaru je i makroekonomist Ante Babić koji kaže da je bez dublje analize teško reći o čemu se točno radi.

 

Perić

Malo je razloga za pozitivu, a ovo bi mogao biti jedan od njih

"U zemljama sa stabilnim poreznim i pravnim sustavom rast broja tvrtki nužno znači i povećanu gospodarsku aktivnost, a što sve zajedno dovodi do ukupnog rasta gospodarstva i BDP-a. U zemljama poput Hrvatske veći broj tvrtki može značiti svašta, ali i ništa. Tako je moguće da su tvrtke osnivane od ljudi koji su prethodno ugasili svoje postojeće biznise zbog stečaja ili nečeg drugog. Ponekad tvrtke kreću u outsourcing te traže od svojih zaposlenika da sami registriraju tvrtke te da se na taj način nastavi poslovanje. Često kompanije registriraju nove tvrtke kćeri kako bi smanjile poreznu presiju ili ostvarile neke benefite. U takvim slučajevima, osim same statistike većeg broja tvrtki, nema nekog posebnog ekonomskom učinka na rast gospodarstva", kaže Babić.

 

Babić

U zemljama poput Hrvatske veći broj tvrtki može značiti svašta, ali i ništa

Bila samo statistika ili odraz realnog stanja u gospodarstvu, činjenica je da je u prva tri kvartala 2014. na svako ugašeno poduzeće osnovano je jedno novo, dok su ove godine na svako nestalo u prosjeku došla dva nova. Promatrajući stanje na razini županija, u prva tri kvartala, najviše je osnovanih u Gradu Zagrebu, 3146, ali je istovremeno tu zabilježen i najveći broj ugašenih, njih 1716. Najbolji omjer broja ugašenih i novoosnovanih zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji gdje se na svako ugašeno poduzeće osniva 10,6 novih . U prva tri kvartala na području te županije ugašeno je svega sedam poslovnih subjekata.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!