Podizanje vrijednosti Gradske ljekarne Zagreb uoči privatizacije

Autor: Marija Crnjak , 24. lipanj 2008. u 06:30

Investicija je, bez troškova zemljišta koje će dodijeliti Grad Zagreb, vrijedna oko milijun eura

Novi galenski laboratorij Gradske ljekarne Zagreb najvjerojatnije će se sagraditi u blizini Robnih terminala na Jankomiru ako idejni projekt čija je izrada započela ovih dana pokaže da je lokacija pogodna za navedenu investiciju. U Gradskim ljekarnama očekuju da bi za najviše dvije godine mogli raspolagati modernim laboratorijem za izradu galenskih pripravaka, čime će GLJZ dobiti priliku za mnogo jači proboj na tržište galenskih i magistralnih pripravaka, to više što u Hrvatskoj gotovo i da nema konkurenciju kad je u pitanju ta djelatnost. Navedena investicija koju Gradska ljekarna čeka već godinama mogla bi znatno podići vrijednost najpoželjnije županijske ljekarne u Hrvatskoj u procesu privatizacije ljekarni što će se provesti u vrlo skoroj budućnosti.

Dobra prometna infrastruktura
Mila Bucalić, ravnateljica Gradskih ljekarni Zagreb, potvrdila je za Poslovni dnevnik da je osnivač ustanove Grad Zagreb za izgradnju novog laboratorija ponudio zemljište u blizini Robnih terminala. Bucalić napominje kako je riječ tek o idejnom projektu, no da je lokacija vrlo povoljna zbog dobre prometne infrastrukture. Iz izvora bliskih Gradskom poglavarstvu, međutim, doznajemo da su Robni terminali gotovo sigurno rješenje za novi laboratorij, s tim da se razmišlja i o tome da se na Jankomir preseli i uprava društva koja se nalazi u centru. “Novi laboratorij za izradu galenskih pripravaka čekamo već godinama. Laboratorij danas djeluje na tri lokacije ukupne površine 1200 četvornih metara što stvara nepotreban trošak, tehnologija je prilično zastarjela, što je prepreka za ostvarenje ambicija o razvoju izrade galenskih pripravaka, ali i eventualne proizvodnje vlastitih proizvoda koju bismo s novim pogonom mogli pokrenuti”, kaže ravnateljica Bucalić. Ideja je da se novi laboratorij izgradi na površini od oko dvije tisuće četvornih metara, a u sklopu laboratorija izgradilo bi se i skladište. Uz modernu tehnologiju i postojeći stručni kadar, koji je u potpunosti ekipiran, laboratorij će imati znatno veći kapacitet i moći ćemo izrađivati pripravke u većim serijama”, pojašnjava ravnateljica Bucalić. Procjena je da bi kvadratni metar novog laboratorija, uključujući i opremu, trebala stajati oko 500 eura iz čega grubo proizlazi da je investicija vrijedna oko milijun eura, no u to ne ulaze troškovi zemljišta budući da će zemljište ljekarni dodijeliti Grad Zagreb. Od ravnateljice Bucalić doznajemo da bi čitavu investiciju mogla preuzeti Gradska ljekarna Zagreb od zadržane dobiti. Bucalić očekuje da će otvaranjem novog laboratorija porasti i prihod društva koji je za prvih pet mjeseci ove godine iznosio 152,3 milijuna kuna, što je 6,9 posto više od planiranog. Na razini čitave godine ravnateljica očekuje da će planiranih 350 milijuna prihoda biti premašeno za četiri posto. Bucalić je zadovoljna rezultatima poslovanja s obzirom na prilike koje vladaju na tržištu lijekova. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje GLJZ-u duguje 124,5 milijuna kuna, a zadnja doznaka odnosi se na 28. listopada prošle godine.

Privatizacija bez modela
“Istodobno, mi se trudimo dobavljačima platiti u roku od najviše šezdeset dana kako bismo ostvarili popuste, što je vrlo teško pod takvim okolnostima. Stoga se trudimo maksimalno rasteretiti HZZO i u tri godine uspjeli smo udjel prihoda od receptnih lijekova sa 65 posto smanjiti na 50 posto, povećavši prihod od bezreceptnih proizvoda”, pojašnjava Bucalić. Gradska ljekarna Zagreb ima 34 ljekarne na koje su u procesu okrupnjavanja ljekarništva oko bacili svi zainteresirani za stvaranje ljekarničkih lanaca, poglavito Atlantic grupa. Privatizacija ljekarni u vlasništvu županija, međutim, tek se očekuje i za sada nije poznat ni model prema kojem će se provesti.

Lijekovi koji nisu isplativi farmaceutskim kućama

Galenski pripravci su lijekovi izrađeni u galenskim laboratorijima ili ljekarnama u manjim serijama prema provjerenim recepturama,po unaprijed definiranim postupcima o izradi i kontroli kakvoće. Najčešće su to masti, kreme, biljni sirupi, tinkture, čepići, a tržištu su zanimljivi jer se mogu prilagođavati potrebama pacijenata. Većim farmaceutskim tvrtkama, međutim, zbog malih serija izrada galenskih pripravaka se ne isplati. Pliva je, primjerice, prestala proizvoditi kapi za oči čiju je recepturu preuzela Gradska ljekarna. Galenski laboratorij GLJZ izrađuje osamdesetak pripravaka u različitim oblicima kojima GLJZ opskrbljuje svoje ljekarne i zdravstvene ustanove.

Komentirajte prvi

New Report

Close