Počinje javna rasprava o četiri elektroenergetska objekta vrijedna milijardu eura

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

linska bi elektrana trebala početi s radom 2020. ili 2022., a reverzibilna 2022. ili 2023. godine, ističu iz MCC-a te dodaju da je Elektroprojekt izradio studije utjecaja na okoliš za sve objekte.

Tvrtka MCC u listopadu će početi javnu raspravu o studijama utjecaja na okoliš za četiri elektroenergetska objekta koja se u sklopu projekta Vis Viva namjeravaju graditi u Dalmatinskoj zagori, a ukupna vrijednost im je oko milijardu eura, izvijestili su iz MCC-a.

Riječ je o izgradnji četiri elektroenergetska objekta - plinskoj elektrani Peruči s rasklopištem, koja će kombinirano proizvoditi električnu i toplinsku energiju (kombi-kogeneracijska plinska elektrana), reverzibilnoj hidroelektrani (RHE) Vrdovu, spojnom dalekovodu Hrvace-Konjsko i spojnom plinovodu Dugopolje-Peruča.

Ukupna im je vrijednost oko milijardu eura, doznaje Hina iz MCC-a.

Projekt Vis Viva jedan je od dva strateška projekta na području Hrvatske objavljena na Europskom portalu projekta ulaganja (EPPU). Taj je projekt istaknut u prihvaćenom izvješću o provedbi plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj od 25. rujna 2015. do 31. srpnja 2016. na sjednici Vlade 29. rujna ove godine.

Vis Viva projekt, kako se navodi u tom izvješću, moguća je greenfield investicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa statusom studije predizvodivosti, privatnog investitora u potrazi za strateškim partnerom čija je vrijednost procijenjena na milijardu eura.

U MCC-u kažu kako u listopadu počinje procjena utjecaja na okoliš za sva četiri objekta, a lokacijska dozvola očekuje se početkom 2017. godine. 

Objašnjavaju kako će oko 600 milijuna eura biti usmjereno na reverzibilnu elektranu, a 400 milijuna na plinsku, uključujući dalekovod i plinovod.

Plinska bi elektrana trebala početi s radom 2020. ili 2022., a reverzibilna 2022. ili 2023. godine, ističu iz MCC-a te dodaju da je Elektroprojekt izradio studije utjecaja na okoliš za sve objekte.

"Te studije, nakon što ih je pregledalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i ocijenilo da su cjelovite i stručno utemeljene, šalju se na javnu raspravu", navode iz MCC-a. Napominju kako će studije biti dostupne stanovnicima Hrvaca i Sinja, gdje će biti javno predstavljene.

Direktor MCC-a Zoran Burić kaže da je dosad u projekt uloženo pet milijuna eura, a do dobivanja lokacijske dozvole, kako se očekuje, bit će uloženo oko šest milijuna.

"Projektne kuće koje su uključene u projekt financiraju svu dokumentaciju čija je izrada gotova. One su de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojih ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera", objasnio je Burić.

Iz MCC-a ističu da je Vis Viva "privatni pothvat u vlasništvu projektnih tvrtaka MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane za koje skupina uglednih hrvatskih tvrtaka s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša priprema stručne i tehničke podloge (Elektroprojekt, Energetski institut "Hrvoje Požar", Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb), što je njihov ulog u projektu".

Plinska elektrana Peruča, po informacijama iz MCC-a, instalirane snage 450 MW električne energije i 50 MW toplinske energije, bit će na desnoj obali istoimenog akumulacijskog jezera. Toplinska energija služit će za zagrijavanje objekata u okolici elektrana te plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se namjeravaju podignuti u neposrednoj blizini. Elektrana će osigurati stabilan izvor električne energije, a potrošnjom od 500 milijuna prostornih metara plina na godinu i profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju, rekli su u MCC-u.

Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo, snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu), vodom će se napajati iz jezera Peruče, koja će se posebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu prema površini jezera Peruče. Vodom će se puniti crpkama iz jezera u danima vikenda, a radnim danima akumulirana voda cjevovodima će biti puštana na turbine ispod bazena.

Bazen je ujedno i svojevrsni sustav za skladištenja energije, što je posebna prednost tog objekta koji u kombinaciji s plinskom elektranom treba omogućiti sigurnost elektroenergetskog sustava, objasnili su u MCC-u. Istaknuli su kako je sigurnost posebno važna zbog sve većeg korištenja promjenljivih izvora energije vjetra i sunca u Hrvatskoj, a ujedno je potrebno osigurati da se ona isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije.

Osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i posebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolta na koje će se priključiti buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod duljine 25 kilometara koji će rasklopište na Peruči spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama (Rasklopno potrojenje Konjsko).

Tim će dalekovodom u elektroenergetski sustav Hrvatske na godinu ulaziti dodatnih 1000 megavata električne energije proizvedene u dvjema elektranama, navode u MCC-u.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve