Pobjeda političkog opstanka nad ekonomskom logikom

Vlada izbjegla referendum igra na kartu dobrovoljnog duljeg rada/Patrik Macek/PIXSELL Vlada izbjegla referendum igra na kartu dobrovoljnog duljeg rada/Patrik Macek/PIXSELL

Ide se u hitnu proceduru izmjena nekoliko zakona potrebnih za puno ispunjenje zahtjeva '67 je previše'.

Mirovinska reforma jedna je od važnijih strukturnih reformi koje je poduzela Vlada, a uz pohvalne ocjene Europske komisije i doprinos izlasku Hrvatske iz makroekonomskih neravnoteža, pozdravile su je i agencije za kreditni rejting", podsjetio je na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. A taj red hvale bio je samo uvod za serviranje iznenađenja: Vlada odustaje od reforme, ili preciznije, prihvatit će sve zahtjeve sindikata oko referendumske inicijative "67 je previše". 

"Čuli smo poruku hrvatskih građana", mirno je konstatirao Plenković, potvrđujući odustajanje od povećanja radnog vijeka na 67 godina i vraćanje dobi za starosnu mirovinu na 65 godina, pri čemu bi dulje mogli raditi oni koji to žele. Istodobno, pak, popuštanje pred zahtjevima sindikalne inicijative znači i blaže penaliziranje prijevremenih umirovljenja. Nije Hrvatska jedina članica EU koja je povukla ručnu na 'mirovinskoj', ali poanta tog uzmaka očito je u tome da se eliminira održavanje referenduma. 

On bi s obzirom na procedure, pao u politički nezgodno vrijeme, kako u smislu predsjedničkih izbora tako i hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. U političkim krugovima već se počelo nagađati o "manevarskom potezu" premijera, to prije što se još odnedavno iz saborske većine najavljivalo da će referendumsko pitanje proslijediti na procjenu Ustavnom sudu. Ne čudi stoga ni što su u redovima sindikalnih središnjica koje su proljetos inicirale prikupljanje potpisa (SSSH, NHS i Matica hrvatskih sindikata), uz zadovoljstvo uspjehom inicijative jučer još uvijek bili oprezni u pogledu odustajanja od referenduma.

Tako je Mladen Novosel iz SSSH, među ostalim, rekao kako ne dolazi u obzir bilo koji oblik kupovanja vremena. U Vladi su očito svjesni toga te će ići u hitnu proceduru izmjena nekoliko zakona potrebnih za puno ispunjenje zahtjeva iz inicijative 67 je previše. Uz ostavljanje na izbor nesmetanog rada i nakon 65. godine, odnosno do 68., jedna od opipljivijih posljedica toga očituje se u 2,4 umjesto 3,6 posto godišnje penalizacije za prijevremeno, tj. umirovljenje prije uvjeta za punu starosnu mirovinu.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, koji je svojedobno bio dio tima koji je radio na reformi svog prethodnika Marka Pavića, sad je u poziciji da najavljuje kako će Vlada, poštujući volju građana potpuno usvojiti zakonske izmjene, a računa kako će one na snagu stupiti početkom 2020.  Hrvatska udruga poslodavaca ekspresno je na najavu sa sjednice Vlade reagirala negodovanjem.

"Sindikat je prikupljanjem potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici odlaska u mirovinu ostvario za sebe kratkoročnu dobit, ali je vrlo upitno i diskutabilno koliko je odustajanje od podizanje dobne granice dugoročno od koristi za građane Hrvatske i buduće umirovljenike". Upozoravajući na velike izazove (ne)održivosti u međugeneracijskoj solidarnosti, ističu kako "oni koji inzistiraju na neodrživim rješenjima i nisu spremni za otvoreni dijalog moraju biti svjesni svoje odgovornosti za budućnost hrvatskih građana i posljedice takvog ponašanja."

Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta vjeruje ipak kako se i uz kompromisno rješenje koje je sad na stolu ljude može motivirati da rade dulje, ali nešto je sumnjičaviji kad je posrijedi smanjenje penalizacije i prateće povećanje izdataka za mirovine.  Njegov kolega s Instituta Željko Lovričević općenito je kritičniji prema dugoročnom horizontu Vladinih politika, pa tako i prema aktualnom zaokretu u sferi mirovinskog sustava.

“Mirovinski sustav je narušen sa i bez Vladine reforme, on se već de facto pretvorio u sustav socijalne pomoći i ne može osigurati socijalnu sigurnost”.

Lovrinčević upozorava kako je uvelike narušena veza uplata doprinosa i prava koja se po njima ostvaruju. Ljudi to, kaže, prepoznaju i u mirovinskom i u zdravstvenom sustavu, a posljednji krug poreznih promjena u dijelu proširenja neoporezivih primitaka tu vezu dodatno slabi. Tako nerijetko ispada i da tim sustavima više doprinose radnici u pogonu ili čistačice nego ljudi koji mjesečno zarađuju po 20-ak tisuća kuna.

Ukratko, i mirovinski i zdravstveni sustav nužno trebaju reformu kako bi se ta veza uplata socijalnih doprinosa obnovila. U suprotnom, smatra Lovrinčević, stvari idu ka tome da, grubo govoreći, dugoročno u njemu ostanu “entuzijasti i oni koji ne mogu iz njega pobjeći”. Ono što on vidi kao nešto za čim bi se u takvim okolnostima moglo posegnuti u mirovinskom sustavu je i svojevrsna transformacija drugog mirovinskog stupa u treći.

Zahtjevi inicijative

  • pravo na odlazak u mirovinu sa 65 godina
  • smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina s 0,3% na 0,2% po mjesecu
  • sporije izjednačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu za žene
  • pravo na prijevremenu mirovinu sa 60 godina i 35 godina staža
  • pravo na mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 godina i 41 godinom staža
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve