Po broju pritvora Hrvatska treća u Europi, a na kraju malo zatvorskih kazni

Autor: Suzana Varošanec , 17. listopad 2010. u 22:00

Iako su razlozi za pritvor i istražni zatvor zakonski jednaki, tužiteljska istraga ima pojačani broj pritvora

Je li istražni sudac Slavko Lozina, koji radi i na USKOK-ovim predmetima, bio blag prema četvorki protiv koje je otvorio istragu zbog zlouporaba položaja i ovlasti u novoj aferi u Brodosplitu uz mogućnost da se brane sa slobode? Odgovor će dati viša instanca u povodu najavljene žalbe splitskog Tužiteljstva.Za sve okrivljene (Goran Vukasović, bivši predsjednik uprave splitskog škvera, Domagoj Klarić, član Uprave škvera, Slaven Žužul, suvlasnik Skladgradnje koja je radila kao kooperant i Josip Poljak, računovodstveni savjetnik Skladgradnje) splitsko Tužiteljstvo je tražilo pritvor zbog težine djela i opasnosti od utjecaja na svjedoke. Slučaj se već komentira na način da se, primjerice, USKOK-u ni u jednom predmetu tužiteljske istrage koju vodi po novom Zakonu o kaznenom postupku nije dogodilo da sudac istrage odbije zahtjev za određivanje istražnog zatvora. No, kako ta afera ni nije USKOK-ov predmet, nego se vodi sudska istraga, zanimljivo je kako stvar vide odvjetnici. Suci istrage, oni koji djeluju u sklopu tužiteljske istrage češće određuju istražni zatvor nego istražni suci pritvor, zaključak je nekih odvjetnika.

Usporedba dva modela
To je rezultat novog sustava tužiteljske istrage koja se primjenjuje u najtežim slučajevima organiziranog kriminala i korupcije, a po aferama koje masovno otkrivaju neusporedivo je učinkovitija od sudske istrage. Uspoređivati u praksi dva modela – određivanje pritvora u sudskoj istrazi sa istražnim zatvorom u tužiteljskoj istrazi, može biti nalik miješanju “kruški i jabuka”. No, za nepunih godinu dana tužitelji će voditi sve istrage, pritvor i istražni zatvor imaju ista zakonska rješenja, a ipak razlike u praksi postoje. Odvjetnik Branko Šerić, branitelj Ivana Mravka (bivšeg predsjednika Uprave HEP-a) koji je od svih USKOK-ovih osumnjičenika najduže u pritvoru (pola godine), smatra da suci istrage nedovoljno kritički prihvaćaju prijedloge za istražni zatvor. “Za pozdraviti je da svatko radi svoj posao i da sud ima što veći odmak od USKOK-a”, kaže, istaknuvši da ima primjera da se i u tužiteljskoj istrazi, protivno zahtjevu USKOK-a, pojedinci u cijelosti brane sa slobode. Ante Madunić, branitelj Darka Marinca (slučaj Podravke) i Mladena Barišića (slučaj Carine i Fima-medije), kaže da Hrvatska ima previše pritvorenika u odnosu na broj presuđenih i da tužiteljska istraga ima pojačani broj pritvora. On smatra da Hrvatska treba smanjiti velik broj pritvora jer je po tome trećerangirana zemlja u Europi, a nema strogu kaznenu politiku. “Po pravomoćnim presudama puno je manje zatvorskih kazni u Hrvatskoj nego što bi ih trebalo biti uspoređujući s pritvorima”, objašnjava Madunić.

Ravnoporavnost oružja
Šerić skreće pozornost na načelo tzv.“ravnopravnosti oružja” iz međunarodnih konvencija i Ustava RH koje je nedovoljno uključeno u novi ZKP: “To načelo je više zastupljeno kad se okrivljenik brani sa slobode, a dok je lišen slobode rad na pripremi obrane je ograničen iz niza razloga.”

Nova istraga

Žužul u istrazi zbog dvije utaje poreza
Suvlasnik Skladgradnje Slaven Žužul, jedan od petorice osumnjičenih za malverzacije s HAC-om u vezi preplaćenog bojanja tunela Mala Kapela i Sv. Rok, najduže je od svih bio u pritvoru. Istodobno s ukidanjem pritvora sudac je na zahtjev državnog odvjetništva protiv njega proširio istragu zbog navodne porezne utaje od 7,5 milijuna kuna. Nova istraga protiv Žužula u aferi Brodoslit vodi se i zbog sumnji da je prema uputama savjetnika Poljaka oštetio državni proračun za 8,4 milijuna kuna.

Za pozdraviti je da svatko radi svoj posao i da sud ima što veći odmak od Uskoka
Branko Šerić

Treba smanjiti veliki broj pritvora, jer Hrvatska nema strogu kaznenu politiku
Ante Madunić

Komentirajte prvi

New Report

Close