Platili oglas: 5 stvari koje PBZ želi da znate vezano za ‘švicarac’

Autor: Poslovni.hr , 23. siječanj 2015. u 14:44
PBZ je platio oglas u Večernjem listu, u kojem progovaraju o bitnim činjenicama vezano za CHF

Potaknuti aktualnim zbivanjima uzrokovanim nedavnim porastom tečaja švicarskog franka Privredna banka Zagreb (PBZ) objavila je u današnjem izdanju Večernjeg lista oglas u kojem pojašnjava bitne činjenice o PBZ kreditima u švicarskim francima (CHF).

Potaknuti aktualnim zbivanjima uzrokovanim nedavnim porastom tečaja švicarskog franka Privredna banka Zagreb (PBZ) objavila je u današnjem izdanju Večernjeg lista oglas u kojem pojašnjava bitne činjenice o PBZ kreditima u švicarskim francima (CHF).

Oglasom su, navode, željeli doprinijeti stvaranju objektivne slike u javnosti o položaju dužnika po kreditima vezanima valutnom klauzulom uz CHF, te o položaju Privredne banke Zagreb (PBZ) kao vjerovnika temeljem takvih ugovora, motivima uvođenja ovih kredita u ponudu i motivima korisnika takvih kredita, kao i doprinosa u stvaranju realnih zaključaka o odnosu međusobnih prava i obveza s obzirom da se radi o dugoročnim ugovorima.

Njihov oglas prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

BITNE ČINJENICE O PBZ KREDITIMA U ŠVICARSKIM FRANCIMA (CHF)

1. Informiranje klijenata o tečajnom riziku valute CHF

PBZ je u svoje ugovore od samog početka ponude ovih kredita, s ciljem jasnog i transparentnog informiranja klijenata, ugradio klauzule u kojima je ukazivao na moguće promjene tečaja, čime je nastojao dodatno skrenuti pozornost klijenata na određene okolnosti o kojima će ovisiti visina njihove obveze.

Članak iz Ugovora glasi: “Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita i Založni dužnik izjavljuju da su upoznati s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja CHF, te potvrđuju da ih je banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja CHF.” 

Ove klauzule nisu pisane “sitnim slovima”, sadržane su u solemniziranom ugovoru u kojem su jednakovrijedno pobrojane međusobne obveze obiju stranaka i koje je klijentu, osim što ih je sam pročitao, bio u obvezi pročitati i pojasniti i javni bilježnik kao osoba s javnim ovlastima, a čija se uloga u pogledu informiranja klijenata, u javnosti često zanemaruje.

2. Uvođenje CHF kredita na tržište i marketinško oglašavanje

PBZ je među zadnjima ponudio CHF kredite nakon što je tržište uveliko prihvatilo takve kredite, a zakonodavac ih nije zabranio i to tek nakon brojnog izražavanja negodovanja postojećih klijenata da takav kredit ne mogu dobiti u svojoj matičnoj banci te ih u svoju ponudu uvodi tek u travnju 2005. godine. PBZ je u svakom svom pojedinačnom medijskom oglašavanju istovremeno i na isti način uz uvjete kredita u CHF-u, oglašavao i vjete
kredite u eurima i kunama upravo kako bi se izbjeglo bilo kakvo pojedinačno isticanje kredita u CHF-u. Banka je također u svojim kampanjama naglašavala pogodnost financiranja u CHF-u jedino za kraće rokove kredita, a u valuti EUR i HRK za duže rokove.

3. Valutna usklađenost i tečajne razlike

PBZ je, u potpunosti, ročno i valutno usklađen i u skladu je s važećim propisima, koji ne dozvoljavaju izlaganje tečajnom riziku i špekulacije s deviznom pozicijom. PBZ je također zadužen u valuti CHF za isti iznos za koji su ukupno zaduženi i klijenti, što znači da Banka na tečajnim razlikama nije zaradila niti je imala namjeru zaraditi. Navedeno se može lako provjeriti i kod HNB-a.

4. Mjere PBZ-a za olakšanje otplate CHF kredita

PBZ je još u srpnju 2007. godine, prilikom prvog poremećaja na tržištu zbog kojeg je uslijedilo povećanje kamatnih stopa na kreditima, ponudio svim klijentima sa stambenim kreditom u CHF valuti, konverziju u kunski kredit po vrlo povoljnim uvjetima. Tečaj valute CHF u tom je vremenu bio na razinama tečaja u vrijeme ugovaranja kredita. Navodimo dio teksta iz obavijesti klijentima:

“Ukoliko zbog povećanja kamatne stope na valutu CHF želite nastaviti otplaćivati kredit u kunama, uz povoljnije uvjete, Banka kod odobravanja novog kunskog kredita neće naplaćivati naknadu za odobrenje kredita, naknadu za zatvaranje postojećeg kredita, niti će tražiti novu procjenu nekretnine”.

Samo vrlo mali dio klijenata, njih 143, odlučilo se za konverziju u kunski kredit. PBZ je u određenim periodima povećane fluktuacije tečaja u ponudi imao i mogućnost konverzije CHF kredita u valute EUR i HRK i to bez naplate svih administrativnih troškova Banke prilikom konverzije.

Od sredine 2010. godine, prilikom prvog značajnijeg jačanja tečaja CHF, PBZ ulaže značajne resurse i financijske olakšice za klijente sa stambenim kreditima u CHF, te ih aktivno poziva da se upoznaju s mogućnostima i razmotre opcije olakšanja otplate kredita. Od pripremljenih ukupno čak 10 različitih mjera, klijenti su prihvatili jednu ili kombinaciju više mjera i tako olakšali otplatu za preko 1.600 partija kredita odnosno oko 16% ukupnog broja stambenih kredita u CHF-u.

5. Izravno uplitanje državnih tijela u ugovorne odnose banaka i klijenata

Potezima kojima se izravno zadire u tržišna pravila kreiranja tečaja silom zakona, protivno načelima obveznog prava i ustavnom načelu trodiobe vlasti, mijenjaju se valjano preuzete ugovorne obveze na teret samo jedne ugovorne stranke, što je najgore – bez valjane argumentacije i uporišta u egzaktnim podacima. Sklopljeni ugovori trebali bi se moći mijenjati isključivo odlukom suda ili voljom ugovornih stranaka, a ne intervencijom zakonodavca.

Uz sve navedene činjenice želimo naglasiti da PBZ kao društveno odgovorna banka želi postići trajno rješenje za problem izloženosti cjelokupnog sustava rizicima zaduženja u CHF valuti i aktivno sudjelovati u iznalaženju dugoročnog i odgovornog rješenja koje će uvažiti obveze i odgovornosti svih uključenih strana u nastaloj situaciji. Na žalost, inicijativa PBZ-a i ostalih banaka nije prepoznata na ispravan način od strane državnih institucija koje smatraju da administrativnim mjerama neusuglašenim od svih uključenih strana mogu samostalno riješiti ovaj problem. Stoga se i ovim putem obraćamo svim klijentima koji su se zadužili u CHF valuti da se za sve dodatne informacije mogu obratiti svom osobnom bankaru/menadžeru za odnose s klijentima jer ovdje smo kako bi vam olakšali otplatu kredita i pronašli zajedničko rješenje.

Komentari (13)
Pogledajte sve

Ma nasi ljudi su stoka sitnog mozga koji sve zele odmah. Pa kad zelis odmah onda je banka ili bandera jedini nacin. Ja sam poceo od nule. Nitko mi nista nije dao u zivotu. Sa 20 godina poceo vanka i prvi novac ko velika vecina nasih znalaca/genijalaca nisam ulozio u auto nego u znanje. Sa 28 sam vec bio na solidnoj lovi,a zadnjih 5-6 godina nikad ispod 250 kilo zelenih. Evo sad sa 40 u gujci oko 2 miljona evra u nekretninama, miljon u dionicama i jedno 600 kila u cashu. Nikad kredit za nista uzeo nisam. Jasno i danas vozim aute u cjenovnom razredu karampana pa mi se puno znalaca smije.

Kada sve ovo ne bi bilo već iritirajuće dosadno, bilo bi zanimljivo sa tanovišta socijalne psihlogije.

Još jedan dokaz da je, kako je nedavno napisao jedan od forumaša, “tržišna ekonomija za Hrvatsku nedostižan san a kapitalizam noćna mora”.

Što li će tek biti kada Hrvatska bude morala objaviti da više nije u stanju servisirati vanjski dug pa zatraži pomoć “trojke”?

Ajme nama kada krene “klasika”!

zaduživali smo se mi kad smo kupovali oružje…

izgleda da je jedina opcija do slobode opet istim prokušanim modelom…

bez obzira što je ova država drugorazredna EU članica…

neće bit sigurnosti a to zasigurno košta najviše


nebitno je što tko misli o bankama, činjenica je da je pbz u pravu, kao i ostale banke. kredite u CHF dizali su ljudi SVOJOM VOLJOM i o svemu su bili obaviješteni i sve je dio ugovora. To što nitko ne čita ugovore u ovoj državi je druga stvar i to se banke ne tiče. Potpuno sam protiv toga se mojiim novcem pogoduje korisnicima kredita u CHF. Te ljude žalim, ali država niti mi porezni obveznici nismo krivi za njihove špekulacije. Zašto nisu konvertirali kredite u kune kad im je nuđeno? Jer su špekulirali sa padom tečaja sa 6,2 kuna na niže. A sad kad je tečaj porastao, sad neka država plaća.
To nije sirotinja, to nisu socijalni slučajevi, ti vođe udruge svaki put su obučeni u fine markirane majice…Ali, izbori se bliže, hajka je protiv svega razumnoga i mi svi ćemo to platiti. A oni će i dalje trošiti na krpice i skijanje.

Istina je da su potpisivali svojom voljom ali nije nimalo istina da se to banke nimalo ne tiče, iako se upravo tako ponašaju dugi niz godina. A ponašaju se onako kako se i inače ponašaju oni koji ne mogu propasti, kojima rizike poslovanja pokrivaju porezni obveznici (garantiranjem depozita i drugim centralno planerskim mehanizmima). O kolosalnom neuspjehu i krivici HNB-a tj. naše centralne banke, također proizvodu koji sa slobodnim tržištem nema nikakve veze, ne treba puno trošiti riječi, dovoljno je samo natuknuti pojam i koncept fiksiranja tečaja kao i njihovu ulogu glavnog i jedinog koncesionara za izdavanje licenci bankama i ostalim financijskim institucijama koje uopće smiju poslovati na području RH. Kolosalno nema veze sa slobodnim tržištem i mehanizmima na koje aludiraš.
Žalosno, ali PBZ je najvjerojatnije najsvijetliji primjer pokušaja neke naše banke da se proaktivno suoči s očitim rizikom koji nije samo problem njihovih klijenata. Činjenica je da ostali godinama, a možemo komotno početi računati od 2008. godine, nisu radili APSOLUTNO NIŠTA po ovom pitanju. Sramotno ništa.

New Report

Close