Pekare guše nepošteni trgovci i besmisleni državni nameti

Autor: Božica Babić , 19. travanj 2015. u 22:00
Mijo Prgomet/Tomislav Miletić/PIXSELL

Direktor Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda, koja okuplja 15-ak proizvođača, o stanju u branši, suradnji s trgovcima, parafiskalnom teretu i izvoznim prilikama.

Hrvatska udruga proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda osnovana je u lipnju 2014.

Okuplja 15-ak proizvođača, među kojima su Pan Pek, Čakovečki mlinovi, splitska Pekara Babić, Mlin i pekare iz Siska, Zagrebačke pekarne Klara, Radnik Opatija i varaždinska Pekarnica Latica. Direktor Mijo Prgomet govori o aktualnim problemima i planovima grupacije. 

U pekarsko-slastičarskoj branši postoji nekoliko udruženja, zar kroz jednu udrugu ne biste imali snažniji utjecaj na zakonodavca, ali i tržište?
Članovi su ocijenili da svoje interese ne mogu ostvariti kroz postojeće asocijacije i odlučili su osnovati svoju udrugu. Postojanje više udruga ne mijenja puno na stvari, surađujemo na pitanjima koja nas zajednički tište. Mislim da je suradnja dobra, ali i konkurencija, kako u biznisu, tako i u ovom slučaju. 

S obzirom na brojnost trgovina s pekarskim proizvodima, na 100 metara su tri-četiri konkurenta, čini se da je to biznis koji donosi visok profit.
To je dojam koji imaju građani, rekao bih prije svega u Zagrebu, gdje u centru grada doista imamo priličan broj pekarnica i trgovina. Te trgovine su svojevrsni izlozi za tvrtke, ali i odgovor na potrebe građana. Način života utjecao je na okretanje kupaca k pekarskim proizvodima, ali i gospodarska kriza. No, ta je situacija idilična samo površnom promatraču, profitabilnost branše je oko 1,5 posto, akumulacija je mala. Glavni uzroci su velika ulaganja u opremanje trgovina, visoki troškovi proizvodnje, razna (para)fiskalna opterećenja te ne samo nejasna provedba zakona uz djelovanje inspekcijskih službi već i uvođenje zakona i propisa koji izravno štete proizvođačima. Izdvojit ću primjer jednog člana. On je u ovoj godini imao dodatnih 300.000 kn troškova temeljem zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a na Zavodu za zapošljavanje praktički nema pekara invalida. Uza sve navedeno, najveći problem je suradnja s trgovačkim lancima i visoki rabati koje obračunavaju, neplaćanje i nepoštena trgovačka praksa. U tom segmentu praktički nije postignut nikakav napredak. Ne tako davno marža trgovaca bila je 25%, danas se penje i do 50 posto. Kad se pribroji i sve veći uvoz, i to najprodavanijih proizvoda, nije teško zaključiti da su pekari suočeni s brojnim i teškim problemima. 

Što je danas ipak najveći problem pekarstva i slastičarstva, usitnjena proizvodnja, nelikvidnost…?
Nabrojat ću, možda ne po redoslijedu važnosti: prekapacitiranost proizvođača, problemi s naplatom dugova, uvoz, visoki troškovi investicija, mala zastupljenost pekara u povlačenju novca iz EU fondova te poticaja Ministarstva gospodarstva.

Ulazak RH u EU srušio je visoku carinsku zaštitu i otvorio tržište, je li uvoz eksplodirao i u ovoj djelatnosti?
Nije eksplodirao, ali raste iz godine u godinu. Strani trgovački lanci, pogotovo najprodavanije artikle, uvoze iz inozemstva. Mnogim proizvođačima teško je ući na police trgovaca, a ako uđu, nađu se u problemima zbog nenaplate, visokih rabata… Saznanja iz susjednih zemalja govore da možemo i dalje očekivati rast uvoza jer strani trgovci za regiju imaju centralnu nabavu, a samo veliki sustavi mogu ispuniti uvjete tako široke opskrbe. Vrlo malo naših proizvođača može zadovoljiti te uvjete i izvoziti na nova tržišta kroz police trgovaca.

Što je s izvozom, ima li ga? Samo je Mlinar najavio velike planove.
Mlinar nije naš član, ali pozdravljamo njihova nastojanja i želimo mu uspjeh u ambicioznim planovima. Neki naši članovi, kao Pan Pek, okrenuli su se izvozu. Iako su na početku, imaju zapažene rezultate. Izvoz je težak i dugotrajan posao, nitko od naših članova nije ranije imao uhodane distribucijske kanale na koje bi se mogao osloniti. U konkretnim brojkama robna razmjena izgleda ovako: u 2014. na uvoz kruha potrošeno je 10,5 milijuna eura, oko 5,7 posto više nego u 2013. Kroz izvoz smo lani prodali kruha za 1,2 milijuna eura, što je povećanje od gotovo 3000 posto naspram učinka iz 2013. Kod ostalih pekarskih proizvoda kao što su pizze, pite i bureci uvezeno ih je za 10,9 milijuna eura, odnosno 30,8 posto više nego godinu prije. Kroz izvoz je u 2014. u ovoj skupini ostvareno 3,9 milijuna eura ili oko 250% više nego u 2013. 

Preskupi sanitarni pregledi

Je li pekarstvo konkurentno za tržište EU?

Proizvodnja za izvoz raste velikim stopama, to bi bilo i bolje kad bi nas država propisima dovela u situaciju da imamo bar slične uvjete kao naši inokonkurenti. S HUP-om smo pokrenuli pitanje ukidanja bespotrebnih sanitarnih pregleda. Naše tvrtke svoje radnike godišnje moraju slati na dva pregleda, a konkurenti iz EU nemaju tu obvezu, HACCP je regulira. Samo po toj obvezi tvrtke godišnje imaju trošak od nekoliko stotina tisuća kuna. Očekujemo ukidanje te besmislene obveze.

Komentirajte prvi

New Report

Close