Za razliku od prošle godine, kada su bankari 'kampirali' pred Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) te su u prvih sat vremena predali gotovo tisuću zahtjeva klijenata za subvencionirane kredite, drugi krug subvencija krenuo je ležernije.
U ranim jutarnjim satima bankari su jučer dostavili 60-tak zahtjeva, najviše PBZ, a potpredsjednik vlade i ministar Predrag Štromar početak predaje zahtjeva popratio je riječima da dolaze sretni dani za više od 2000 obitelji. Kupci subvencioniranih stanova ove će godine iz proračuna dobiti 40-tak milijuna kuna državnih subvencija, i ako se ostvare ministrove procjene u rujnu će klub subvencioniranih građana brojiti oko 4500 kupaca.
Zakon predviđa da će se novi natječaji raspisivati još 2019. i 2020. godine, tako da svi koji ovog puta propuste kupiti stan imaju još dvije prilike ukrcati se u državni projekt. Ove godine je sve puno jednostavnije, rekao je Štromar. Državne su subvencije dobar biznis i za banke jer su se ranije novi stambeni krediti tražili na kapaljku. Usporedba nekretninskog tržišta i kamatnih stopa ipak pokazuje da će prošlogodišnji sretnici proći bolje od ovogodišnjeg, prvo jer su kupovali stanove po bitno nižim cijenama, (u prosjeku 10%, a u većim gradovima i do 30%), a kamatne stope po kojima su im odobreni krediti su uglavnom niže.
Dvije velike banke: Zagrebačka i Erste povećale su kamatne stope i na kunske i na eurske kredite na maksimalnih 3,75%. PBZ je zadržao iste kamate, 3,15% na eurske i 3,35% na kunske kredite, a najugodnije iznenađenje stiglo je iz RBA koja je smanjila kamate i za kunske i za eurske kredite za pola postotnog poena na 3,24%. Najjeftiniji je državni HPB gdje je kamata i na kunske i na eurske kredite 3,12%.
OTP je također među povoljnijima. Kupcima je, u svakom slučaju, ponuđen izbor, pa i svojevrsna zaštita jer krediti neće smjeti poskupljivati unutar subvenciniranog razdoblja (sad je to pet, a ne četiri godine kao lani), a naredne dvije godine kamate mogu porasti samo 10%. Subvencija se produljuje dvije godine za svako rođeno dijete, a u obiteljima koje su sudjelovale u prošlom natječaju do sada se rodilo oko 250 djece, navodi ministar.
Novost je da će se ovogodišnja subvencija kretati od 30% u velikim gradovima i razvijenim sredinama do 51% u najmanje razvijenima. Kad bi za Hrvatsku vrijedila ista pravila koja vrijede na tržištu eurozone, tada bi stambeni krediti već sada bili upola jeftiniji. Novi stambeni krediti se u eurozoni odobravaju uz prosječnih 1,84% kamate, u Austriji odakle dolazi većina vlasnika banka u Hrvatskoj stanovi se kupuju uz 1,81% kamate, a u nešto rizičnijoj Italiji uz 2,17%. Stambeni krediti u Sloveniji kreću se od 2,6 do 4,5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U svakom slučaju banke, agencije i građevinske tvrtke su profitirale. Poneko od novih vlasnika također, pogotovo oni koji ne kupuju stan za sebe. Nadam se da nakon pet godina kada subvencija ističe nećemo imati novi “slučaj švicarac” i opet ljude na ulicama koje ćemo subvencionirati dvaput. Podsjetimo da generacije koje sada imaju 45-60g nisu imale sličnu mogućnost a sada moraju subvencionirati one mlađe. A mnogi od njih još uvijek su podstanari. A zbog općeg rasta cijena stanovi su im još nedostupniji nego ranije. Država ne funkcionira na načelu pravičnosti nego uzima onima koji ionako nemaju da bi dala onima koji već imaju, što ne samo da nije održivo nego je i opasno.
onda ćete uživati u kavi po 3-5 eura 🙂
kapiš?
tržište je prilično realno vrednovano, rekao bih. Problem je što ljudi nemaju novaca :). Recimo da je u Hr 10 000 nekretnina po 100 000 eura, to je milijardu eura..
onda još ovih 100 000 po 200 000 eura 😀
po 300 000 eura bit će ih milion
Uključite se u raspravu