Pada i zadnja zapreka za gradnju aerodroma na Rabu

Otok računa na dodatnih 200 tisuća gostiju koji bi došli avionom Otok računa na dodatnih 200 tisuća gostiju koji bi došli avionom

Iako o konkretnim imenima nitko zasad ne želi govoriti, na Rabu se spominju investitori iz Slovenije, Srbije te BiH.

Lokalne će vlasti na Rabu tijekom rujna napraviti dodatne izmjene prostornog plana svojeg grada i time ukloniti i posljednju zapreku za gradnju komercijalne zračne luke na tom otoku vrijedne 60-ak milijuna eura. Realizira li se projekt, taj otok postat će deseta hrvatska međunarodna zračna luka.

U Gradu Rabu objašnjavaju da je riječ o projektu A3NET i njegovom nastavku projektu CAN financiranih iz EU fondova u kojima je Rab partner već nekoliko godina, a čiji je cilj umrežavanje malih aerodroma na Jadranu. "Dosad su gotove dvije faze, napravljene brojne studije, a za daljnje provođenje bitne su manje izmjene u Prostorni plan, iako je sam projekt već ucrtan i u PP Primorsko-goranske županije. Te izmjene će se vjerojatno naći na dnevnom redu jedne od idućih  sjednica Gradskog vijeća", komentirali su iz Ureda rapske gradonačelnice Roksande Krstinić-Guščić. U samom Rabu kažu da će gradnja i upravljanje budućom zračnom lukom ovisiti o ozbiljnom interesu investitora. Studija isplativosti i studija utjecaja na okoliš za rapsku zračnu stajala je 800 tisuća eura, što je uglavnom osigurano iz EU fondova.

 

Dadić

Ako investitor nađe dobar poslovni model, projekt će zaživjeti

Iako o konkretnim imenima nitko ne želi govoriti, na Rabu spominju investitore iz Slovenije, Srbije te BiH koji su spremni uložiti u projekt. Od ideje do sadašnje izgledne realizacije postavlja se pitanje njegove isplativnosti. Naime, Rab je otok od 10-ak tisuća stanovnika koji svake godine posjeti oko 250.000 turista. U gradskoj upravi procjenjuju da bi im aerodromom mogao dovesti dodatnih 200 tisuća gostiju, posebice iz Rusije, Bliskoj istoka, ali i same EU. Prema tehničkim specifikacijama, radilo bi se o stazi 1700 metara dužine i 45 metara širine na lokaciji Kozji vrh, a što je dostatno za prihvat zrakoplova tipa Airbus 319/320 i Boenig 737, a koji su najčešći u flotama europskih čarterskih i low cost prijevoznika.

No činjenica je da se u krugu od  stotinjak kilometara nalaze četiri aerodroma - Pula, Rijeka, Zadar te Mali Lošinj. Prometni su stručnjaci sumnjičavi prema ovakvim projektima kojima je profitabilnost, bez značajnih državnih dotacija, vrlo upitna. Iako očekuju puno veći broj putnika, na Rabu kalkuliraju da bi njihov aerodrom bio na pozitivnoj nuli već s 35.000 putnika godišnje. Na takvoj računici izgrađena je i ZL Brač 1993. i godinama se njezin promet kretao na razini od 35 tisuća putnika. No, blizina Splita u koji slijeću svi europski lowcosteri i čarter prijevoznici uništila je tu zračnu luku koja zadnjih godina životari s 12.000 putnika, a izgubila je i status međunarodnog aerodroma. Prometni stručnjak Ivan Dadić s Prometnog fakulteta u Zagrebu smatra da, nađe li se dostatan interes gospodarstva na tom području, i nije nemoguće da aerodrom bude rentabilan. "Ako je studija rentabilnosti pokazala da je to moguće, zašto ne? Tu će morati biti riječ o privatnoj investiciji jer je država prezadužena. Ako privatni ulagač nađe model koji mu osigurava zaradu, to će zaživjeti", objašnjava.

Komentari (2)
  • Vortac
    Vortac 20:36 2.9.2014.

    “spominju investitore iz Slovenije, Srbije te BiH koji su spremni uložiti u projekt” - pametnom dovoljno

  • rajinac2
    rajinac2 12:49 2.9.2014.

    “Naime, Rab je otok od 10-ak tisuća stanovnika koji svake godine posjeti oko 250.000 turista. U gradskoj upravi procjenjuju da bi im aerodromom mogao dovesti dodatnih 200 tisuća gostiju,..”
    Ima tu još puno prepreka, takav aerodrom je kroz cijelu godinu neisplativ s obzirom na 10.000 stanovnika Raba, što znači da je upitna njegova operativna isplativost, a to niti EU fondovi ne sufinanciraju. Studiju isplativosti s ovakvim napuhanim brojkama nitko u Bruxellesu neće prihvatiti, a i lijepo piše da je okolo nekoliko aerodroma koji isto tako žive u gubicima.
    Gospodo Rabljani, lijepo je imati aerodrom, ali ekonomska racionalnost treba prevladati, sva sreća da je tu EU kao zadnja prepreka (za lokalni i nacionalni budžet i buduće generacije, s obzirom na zaigranost sadašnje generacije političara).

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve