Pad industrije na kvartalni BDP utječe manje od procjene EIZ-a

Industrija već dulje vrijeme pokazuje slabije performanse/Davor Javorović/PIXSELL Industrija već dulje vrijeme pokazuje slabije performanse/Davor Javorović/PIXSELL

Analitičari uglavnom ne očekuju usporavanje kakvo predskazuju u EIZ-u, njihove prognoze su od 2,5 do 3%.

Negativni trendovi industrijske proizvodnje koji se bilježe već neko vrijeme jedan su od glavnih krivaca za najnoviji pad vrijednosti CEIZ indeksa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Uz objavu pada tog pokazatelja poslovnog ciklusa u studenome analitičari Instituta istaknuli su kako vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje rasta ekonomske aktivnosti i na godišnjoj razini. Tako za četvrto tromjesečje računaju da bi BDP u odnosu na prethodni kvartal (desezonirano) mogao biti 0,2 posto slabiji, dok bi u odnosu na zadnji kvartal prethodne godine rast mogao usporiti na 2,3 posto, tj. značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni. 

"Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja, kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,5, 2,9 i 2,8 posto, očekujemo da je u cijeloj 2018. BDP mogao porasti za 2,6 posto", zaključuje se u komentaru najnoivje vrijednosti CEIZ indeksa.  Hoće li ispasti tako ili će gospodarski rast u 2018. biti "decimalu, dvije" veći, zapravo nije presudno. Kako bilo, u pogledu kvartalnog rasta, drugi ekonomski analitičari uglavnom ne očekuju usporavanje kakvo predskazuju u EIZ-u. Ukratko, smatraju da se utjecaj pada obujma industrijske proizvodnje na usporavanje kvartalnog BDP-a precjenjuje. 

Tako se njihove prognoze kreću između 2,5 i 3 posto, a Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke, primjerice, i dalje ne isključuje ni mogućnost da rast u zadnjem lanjskom kvartalu bude i nešto iznad tri posto. Ističe kako osobna potrošnja sve više dobiva na značenju u smislu utjecaja na rast BDP-a, a dinamika prometa u trgovini je ojačala, što se odražava i na izdašno punjenje proračuna PDV-om.

Na temelju dostupnih pokazatelja Stojić računa i na nešto bolji rast investicija, a realnim smatra i pozitivan doprinos po zalihama. Uza sve, podsjeća da pad proizvodnje implicira s druge strane i slabiji uvoz u odnosu na očekivanja.  Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke, pak, navodi kako je pad fizičkog obujma proizvodnje povezan s restrukturiranjem nekoliko većih sustava čiji doprinos i značaj inače nije isti po dodanoj vrijednosti. Međutim, s obzirom na ukupno okruženje blago usporavanje gospodarske aktivnosti je neupitno pa tako za ovu godinu većina ekonomista računa s nešto nižim stopama rasta nego protekle godine. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve