Ožanić: Tehnopolis nije preskup, korisniji je puno od šoping centra

Autor: Bernard Ivezić , 29. svibanj 2012. u 22:00

Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb na odlasku i idejni začetnik prenamjene bolnice u Blatu u tehnološki park, odbacuje tvrdnje da je taj projekt, vrijedan 193 milijuna eura, megalomanski

Malu baraku Tehnološkoga parka Zagreb, smještenu uz Končarev pogon u Zagrebu, za koju bi godinu trebao zamijeniti velebni Tehnopolis smješten na prostoru nedovršene gradske bolnice Blato. Marijan Ožanić, dugogodišnji direktor Razvojne agencije Zagreb, koja upravlja tim tehnološkim parkom, zamislio je 193 milijuna eura vrijedan Tehnopolis kao motor razvoja visokotehnološke industrije u Zagrebu. Političku je podršku taj direktor na odlasku (mandat mu istječe 1. lipnja) dobio od ključnih ljudi u Gradu, gradonačelnika Milana Bandića i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardića, koji računaju da bi se i do 80 posto projekta moglo pokriti sredstvima iz fondova Europske unije. Kritičari su, međutim, projekt napali ponajprije zbog veličine i cijene. “Površina Tehnopolisa od 236.000 kvadrata bila bi približno ista površini trgovačkoga centra West Gate, a to je ulaganje za gotovo sto milijuna eura manje od onog u gradnju spomenutog trgovačkog centra”, uzvraća im Ožanić.

Što kažete na tvrdnje da je projekt preskup, prevelik, da ima previše zapreka njegovoj realizaciji, da izgrađenost objekta na Blatu nije 40 nego 10 posto?
– Bez malo vizije nema razvoja, a ja mislim da je važno animirati javnost da počne razmišljati o tome da je jedan takav projekt od egzistencijalne važnosti za budućnost grada Zagreba. On stvara nova radna mjesta, inovacije i izvoz. No, možda netko smatra da budućnost Zagreba treba biti drukčija – u uvoznoj robi, gubitku industrije i gubitku radnih mjesta.Cijenu projekta treba staviti u kontekst. Ljubljana je, primjerice, tri puta manja od Zagreba, a svejedno je sagradila vlastiti tehnološki park. Isto rade u Srbiji. Zagrebački Tehnološki park ne mora se sagraditi odjednom, niti je to plan. Svi takvi projekti grade se u etapama. Naravno da prije početka trošenja proračuna na gradnju treba uposliti stručnjake da procijene stvarno stanje objekta, riješe sva pravna, urbanistička i ina pitanja.

Ima li dosta tvrtki da popune Tehnopolis?
Tehnopolis ne treba miješati s iznajmljivačima poslovnog prostora jer takvih u Zagrebu ima i previše. Ovdje tvrtke neće dolaziti da bi imale jeftin prostor. Tehnopolis je, zapravo, tvornica koja stvara tvrtke. To je dinamičan organizam u kojem će se “stvarati” poduzetnici na temelju ljudskih, znanstvenih i poduzetničkih resursa Zagreba. Poticat će se i omogućavati rast i razvoj postojećih visokotehnoloških tvrtki, što će povećavati broj radnih mjesta, bit će mjesta i za velike tvrtke koje će doći u Zagreb. On će pomoći u povratku nekih visokotehnoloških tvrtki koje su otišle iz Zagreba. Ključno, on će biti motor inovacija i izvoza, znači gospodarstva koje hrani grad i BDP. Zato mislim da je pravo pitanje ima li dosta tvrtki da popune sve te trgovačke centre i koju korist grad i BDP imaju od njih.

Zašto predlažete lokaciju nedovršene bolnice u Blatu?
Prema početnim analizama, to je najbolja lokacija, kako u urbanističkom tako i u financijskom smislu. Naravno, procjene će se još raditi.

Kakve rezultate imaju Razvojna agencija Zagreb i njezin Tehnološki park da bi Grad Zagreb uopće razmatrao ulaganje u Tehnopolis?
Mislim da su objektivni kriteriji naše uspješnosti rezultati koje Tehnološki park Zagreb ima na području razvoja proizvoda, inovativnosti, patenata,konkurentnosti proizvoda na svjetskom tržištu te rasta i razvoja naših poduzeća temeljenih na znanju. Po tim smo kriterijima ispred svih tehnoloških parkova srednje Europe. Primjerice, poduzetnici iz Tehnološkoga parka Zagreb izvoze u 48 zemalja, osvojili su 151 nagradu za svoje inovacije na izložbama u cijelom svijetu, uz razna ostala priznanja, a dobili su i 12 patenata. Usto, rastu i zapošljavaju sve više. Razvijamo se, pa smo u posljednje dvije godine počeli primati i mnogo mladih poduzetnika koje pratimo od srednje škole. Drugim riječima, odgajamo nove poduzetnika.

Po čemu se razlikujete od drugih tehnoloških parkova u Hrvatskoj?
Nama nikada cilj nije bio samo iznajmljivanje poslovnih prostora i određenih poslovnih usluga. Težište smo stavili na procese razvoja inovativnih proizvoda te rasta i razvoja poduzetnika. Prema tome smo usmjeriti svoj način rada, selektirali poduzetnike pri ulasku u Tehnološki park, na osnovi toga su dobivali subvencije troškova, a mi smo ocjenjivali svoj uspjeh i ostvarene rezultate. Kod nas, primjerice, subvencije na prostor ne ovise o trajanju boravka poduzetnika u inkubatoru nego o razvojnim rezultatima, inovacijama, izvozu i dobivenim certifikatima. Tek nakon sedme godine poduzetnici plaćaju punu cijenu najma prostora. K tome, vrijeme boravka u tehnoparku ili inkubatoru kod drugih je ograničeno na pet ili sedam godina. Kod nas nema ograničenja. Poduzetnici odlaze kada sami osjete da su prerasli inkubator ili ako više ne zadovoljavaju kriterije i ne ostvaruju rezultate. Time postižemo da imamo i mlade i stare poduzetnike, mladi uče od starijih, koji imaju ulogu mentora i sudjeluju u njihovim projektima. Tako osiguravamo prijenos znanja. Radimo mentorski s poduzetnicima, prižamo im poslovne savjete, stvaramo kreativno ozračje za razvojni rad, poticanje inovacija, sinergiju sustava te praćenje poduzetničkog potencijala, rasta i razvoja.

Kolike subvencije dajete novim poduzetnicima koji rade u Tehnološkom parku Zagreb?
Subvencije financira Grad Zagreb i daju se u sklopu programa poticanja poduzetništva u Gradu Zagrebu i na temelju naših strogih i jasno definiranih kriterija. Najveću subvenciju dobivaju mladi, inovativni poduzetnici, ona za prvu godinu može dosegnuti 90 posto. Nakon toga subvencija za najbolje rezultate je 50 posto, a može pasti na 30 posto ako su rezultati oslabjeli, a potpuno se ukida nakon sedam godina boravka u parku.

Kakva su iskustva drugih tehnoloških parkova?
Tijekom godina rada u Tehnološkom parku Zagreb upoznali smo mnogo raznih tehnoloških parkova i inkubatora i u Hrvatskoj i u srednjoj Europi. Posebno smo dobro surađivali s Tehnološko-inovacijskim centrom u Rijeci, s Međimurskim poduzetničkim centrom i BIOS-om iz Osijeka. Upoznali smo i mnogo drugih stranih tehnoparkova te pritom naučili da nemaju iste ciljeve Tehnološki park u Grazu sada i prije deset godina, kao i onaj u Mađarskoj i onaj u Eisenstadtu. Razlikuju se zato što tehnološki parkovi trebaju rješavati probleme u gospodarstvu kraja u kojem djeluju, a oni nisu isti u bogatom Grazu s jakim tehničkim fakultetom i u ruralnom Gradišću. Na Zapadu, gdje su i gospodarstvo i poduzetništvo razvijeni, tehnološki parkovi mogu samo osiguravati poslovni prostor i razne usluge. U nas pak trebaju “stvarati” poduzetnike temeljene na znanju koji su sposobni izvoziti.

O poduzetništvu znamo više od fakulteta

Kako funkcionira vaš program obrazovanja za poduzetnike?
Od samog početka Tehnološki park pružao je ne samo savjete poduzetnicima nego i poslovno obrazovanje putem brojnih seminara. Posebno smo ponosni na naš program obrazovanja poduzetnika koji je rezultat svakodnevnoga rada s njima. Ja sam tehnološki park uvijek shvaćao kao laboratorij za proučavanje poduzetništva. Zato o poduzetništvu znamo mnogo više od drugih, čak i od onih na fakultetima, koji ga proučavaju kroz ankete ili američku literaturu. Svi polaznici naših seminara dobivaju knjigu za poduzetnike “Mali brod na olujnom moru”. Dosad smo održali 381 seminar i predavanja za poduzetnike i menadžere, imali smo 7373 polaznika. Gotovo 100 poduzeća obrazovali smo i pripremili za uvođenje sustava kvalitete ISO 9000. Izdali smo i šest poslovnih knjiga.

Komentirajte prvi

New Report

Close