"Ovakav Ovršni zakon vodi nas u spiralu nelikvidnosti"

HUP uputio u Sabor analizu/GettyImages HUP uputio u Sabor analizu/GettyImages

Novi sustav je dugotrajan, a za to vrijeme zatezne kamate teku i dug raste, upozorava odvjetnik Ante Župić.

Udar na likvidnost uz duže rokove naplate i veći pritisak na avansno plaćanje, odnosno nova spirala nelikvidnosti, i to najprije u sektoru malog i srednjeg poduzetništva - to je dio prijetnji gospodarstvu zbog Vladine intervencije u ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. 

Tvrde to u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojoj su se zbog toga odlučili na nesvakidašnji potez: traže zaustavljanje uvođenja novog koncepta sudske ovrhe na temelju vjerodostojne isprave s javnim bilježnicima kao povjerenicima sudova. 

'Apeliramo na savjest'
A kako bi se spriječila opća šteta, svim saborskim zastupnicima prije današnje rasprave o Konačnom prijedlogu novog Ovršnog zakona, uputili su stručnu analizu. Njome se, kažu, pokazuje da bi usvajanje zakona (primjena od 1. srpnja) imalo multiplikativne negativne učinke za pravosudni sustav i gospodarstvo.  "Apeliramo na savjest - to je jedini način da se on vrati iz procedure", izjavio je jučer glavni direktor HUP-a Davor Majetić. 

 

Maganić

Vlasnici tvrtki razmišljaju u preseljenju u države s pravnom sigurnošću.

U proteklom razdoblju ovaj aktivni socijalni partner bio je konstruktivan u izmjenama zakona, pa su, vele, nakon razgovora u Ministarstvu pravosuđa imali osjećaj da su njihove sumnje i dileme shvaćane, no pokazalo se da su ih saslušali, ali ne i čuli. Zakonski prijedlog ostao je isti, pa ne nudi bržu, jednostavniju i jeftiniju ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, kako Vlada ističe. Naprotiv, kako poslodavci tvrde, postupak će biti duži i kompliciraniji te će poskupjeti.

HUP procjenjuje da će vraćanje u nadležnost sudova ove ovrhe sa stotinama tisuća predmeta faktično blokirati rad sudova na svim drugim postojećim aktivnim predmetima.  Primjedbe poslodavaca potvrdili su odvjetnik Ante Župić, profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu te direktorica Eos Matrixa Barbara Cerinski, a podsjetimo i da su brojni praktičari već ukazali na negativne efekte. Na zakonski prijedlog se ne može gledati samo kroz prizmu blokiranih, upozorava Maganić, nego i kroz ptanje kako će funkcionirati gospodarstvo. 

U uvjetima rastuće pravne nesigurnosti i nepredvidljivosti troškova, kulminacija u reakcijama su preporuke pojedinih vlasnika tvrtki. Mogu se čuti na poslovnim događanjima, a idu u smjeru razmišljanja o preseljenju poslovanja u države s pravnom sigurnošću.

 

5 milijuna

kuna rastao bi u 6 mjeseci dug po kamatama na glavnicu od 200 kuna za 700.000 predmeta, kažu u HUP-u

"Problem je i što se OZ nastoji prikazati kao socijalna mjera te što statistički podaci o smanjenju broja blokiranih za 70.000 nisu stvarni pokazatelj, jer i dalje postoji problem 70.000 potencijalnih novih ovrha, dok 30% odblokiranih građana ponovo završava u blokadi", istaknula je Maganić upozorivši i na pogrešku da se s ovim zakonom usklađujemo s EU, jer "ne postoji obveza temeljem presuda Suda EU da se ova ovrha vrati na sudove". 

Župić tvrdi da kod 15-ak tisuća neriješenih prigovora sudovi nisu logistički, tehnološki i kadrovski pripremljeni za novi sustav, uglavnom zbog nedostatnih ulaganja u tehnologiju, pa smatra da nije potrebno uvoditi sudove u predmete koji nisu sporni. 

'Imamo učinkovit sustav'
"Imamo učinkovit sustav koji traje do 30 dana te u slučaju brze naplate relativno jeftin za ovršenika. Novi sustav je organizacijski kompliciran, trajat će do 6 mjeseci, a ne uhvate li sudovi 'ritam', to znači i godinu dana. Za to vrijeme zatezne kamate teku i dug raste, ali se vjerovnik ne naplaćuje što generira novu nelikvidnost", iznosi kritizirajući i nepotrebnu dvostruku kontrolu dopuštenosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu te dvostruko pravo ovršenika na osporavanje tražbine.

Cerinski se kritički osvrnula i na rješenje da se postupak obustavlja protekom 3 godine u slučaju pasivnosti vjerovnika, što znači ili novi postupak, ili promjenu predmeta ovrhe, koji su ustvari novi, nepredvidivi troškovi. HUP-ova računica pokazuje da bi se na 700.000 ovih predmeta godišnje, ako je glavnica samo 200 kuna, iznos duga na ime kamata tijekom 6 mjeseci povećao za 5 milijuna kuna. 

Komentari (5)
  • Odvjetni
    Odvjetni 15:53 4.12.2019.

    U potpunosti se slažem sa navodima iz teksta. Novi nove odredbe o ovrsi će dovesti do još skuplje i dugotrajnije ovrhe, a građani će još više biti financujski ugroženi i nezaštićeni.

  • zez1
    zez1 12:38 4.12.2019.

    bongozg


    nakon 3 godine pasivnosti vjerovnika se dug mora brisati, te duznik osloboditi, a ne ici na novi postupak. tko je vido pasivnoscu nagradjivati vjerovnika.

    Ne razumijem. Ako ste tuženi i ovršeni idu Vam kamate na to. Tako ako je dužnik pametan vratiti će lovu što prije.

  • bongozg
    bongozg 12:11 4.12.2019.

    nakon 3 godine pasivnosti vjerovnika se dug mora brisati, te duznik osloboditi, a ne ici na novi postupak. tko je vido pasivnoscu nagradjivati vjerovnika.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!