Konačnim prijedlogom zakona o pravu na pristup informacijama, koji je Vlada danas sa sjednice uputila u saborsku proceduru, predlaže se uspostavljanje neovisnog tijela – povjerenika za informiranje koji bi pokrivao područje 'prava na pristup informacijama'.

Prema trenutno važećem zakonu poslove vezane uz pravo na pristup informacijama i zaštite osobnih podataka obavlja Agencija za zaštitu osobnih podataka, a sada bi područje prava na pristup informacijama pokrivao povjerenik, a Agencija poslove zaštite osobnih podataka. Povjerenik će imati žalbenu, savjetodavnu, nadzornu i inspekcijsku i prekršajnu funkciju. Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako je zakon važan zbog slobode informiranja, jer je pravo na dostupnost informacija jedno od temeljnih ustavnih prava, a otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti jedna od temeljnih pretpostavki demokratizacije te alat u borbi protiv korupcije.

"Zakon je dobro sredstvo u borbi protiv korupcije i pomoći će da imamo što manje 'mangupa u vlastitim redovima'", ocijenio je Bauk dodajući kako je dosada bilo slučajeva, posebno na lokalnoj razini, da su nedostupne bile informacije koje to nikako nisu smjele biti.

Zakonom je, dodao je, jasnije definiran pojam tijela javne vlasti u koji spadaju državna tijela, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovačka društva u kojima država ili lokalna samouprava imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Zakonom se naglašava važnost proaktivne objave podataka i znatno je proširena lista informacija koje su tijela javne vlasti dužna objaviti, a internetska objava informacija trebala bi utjecati na smanjenje podnošenja zahtjeva za pristup informacijama. U Hrvatski sabor je upućen i Konačni prijedlog zakona o sudovima, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić osvrnuo se na novinu kojom se predsjednika Vrhovnog suda obvezuje da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.

Sabor to izvješće prima na znanje, ne prihvaća ga ni odbija, kazao je Miljenić. Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) Vlada predlaže jačanje odgovornosti predsjednika suda jer se uvode tri nove osnove za njegovo razrješenje – obavljanje poslova sudske uprave protivno propisima, nepoduzimanje mjera iz ovlasti predsjednika suda za učinkovit rad suda te neostvarivanje programa rada izloženog u postupku imenovanja na dužnost predsjednika suda. Izmjenama se olakšava i uvid u imovinske kartice sudaca jer se određuje rok od osam dana, od podnošenja zahtjeva, u kojem je DSV dužan omogućiti uvid u imovinsku karticu.

To je srednje rješenje, kazao je Miljenić jer suci neće trebati stavljati kartice na web, ali će ih morati podnijeti te će se, na zahtjev, moći objaviti. Na tu je odredbu u javnosti bilo primjedbi sudaca, a na to se osvrnuo premijer Zoran Milanović, kazavši kako ne vidi argument za protivljenje ako on nije sigurnosne prirode. "A ne vidim da je to sigurnosni problem", dodao je.

Vlada je Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora, kojima se on usklađuje s novim Kaznenim zakonom. Izmjenama se jača uloga sudbene vlasti, rekao je ministar Miljenić. Novina je prijedloga, naime, da o uvjetnom otpustu zatvorenika rješenjem odlučuje županijski sud na čijem području zatvorenik izdržava kaznu. Izmjenama zakona o građevnim proizvodima, upućenima u saborsku proceduru, pojednostavnjuju se postupci izdavanja ovlaštenja za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda, ovlaštenja za donošenje tehničkih dopuštenja na način da je ovlast za davanje ovlaštenja preneseno s ministra graditeljstva i prostornog uređenja na samo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.