Otpad može biti dobar biznis, ali i tu kaskamo

Na panelu pod Otpad kao biznis sudjelovali su Aleksandra Anić Vučinić, Viktor Simončič, Ivan Jurešić Đuro Horvat, Željko Teufel, a moderirao je Vladimir Nišević/Davorin Višnjić/PIXSELL Na panelu pod Otpad kao biznis sudjelovali su Aleksandra Anić Vučinić, Viktor Simončič, Ivan Jurešić Đuro Horvat, Željko Teufel, a moderirao je Vladimir Nišević/Davorin Višnjić/PIXSELL

'Postavljeni ciljevi koštaju. Zato moramo privući privatni sektor i strategiju prilagoditi svojim građanima, a ne prepisivati'.

Na konferenciji se raspravljalo o temi otpada, ali kao resursa koji vodi uspješnom biznisu. Političari često koriste otpad kao predizbornu temu, a sve političke stranke moraju shvatiti da to nije područje kojim se treba manipulirati, započela je profesorica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom Aleksandra Anić Vučinić.

Kako ističe, za rezultate moramo imati. "Odlučili smo se za kapitalističko društvo i svi privatnici su na tom tržištu. Ako pogledate naše ciljeve, to su procesi koji traju do 10 godina, a privatnici s druge strane razvijaju projekte brže i s manje novca. Upravo zato će se u jednom trenutku morati sve više dopuštati i prihvaćati javno-privatno partnerstvo", rekla je Anić Vučinić.

Velika zarada, ali i ulaganja
Da otpad može biti biznis dokazuju kompanije Tehnix i CE-ZA-R, a obje su orijentirane na izvoz. Kako govori Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa, otpad može biti biznis, ali treba se prije svega pozabaviti i administracijom, a primjer je natječajna dokumentacija. S druge strane, član Uprave CE-ZA-R-a Željko Teufel ističe kako se oni bave otpadom upravo s ciljem ostvarivanja profita, a društvena odgovornost nameće se kao nešto što se mora slijediti. "Cios je najveća privatna grupacije za gospodarenje otpadom u RH, a time se bavimo kako bismo ostvarili profit. Pratimo smjernice EU i prednost vidimo u brzoj reakciji i kapacitetima. U obradi ostvarujemo milijardu i pol kuna prihoda godišnje, ali i s velikim ulaganjima'', rekao je Teufel. Neovisni konzultant Viktor Simončič rekao je kako većina Europe reciklira manje od 50 posto otpada, a mi bismo htjeli doseći razinu više.

 

Jurešić

Imamo problem s radnom snagom, komunalni sektor je izuzet iz kvota uvoza pa imamo određena ograničenja.

"To košta, i zato moramo privući privatni sektor, strategiju prilagoditi svojim građanima, a ne prepisivanju puta najrazvijenijih'', rekao je Simončič dodavši kako ciljeve moramo prilagođavati našim kapacitetima.  Kada je riječ o kapacitetima, nameće se i problem radne snage. Zaposlenici Tehnixa su, kaže Horvat, zadovoljni su s primanjima, a prosječna plaća je 1300 eura. Ali upozorava na nerijetke nelogičnosti:  "Raspisan je natječaj za gradnju Centra za reciklažu Karlovačke županija, predviđa se 20 ljudi u upravi, a tek 4 u samom Centru!? Zaboravlja se da je sakupljanje komunalnog otpada najbitnije u procesu, zato radnike ih moramo dobro platiti kako bi sakupljači bili efikasni, a ne se suočavati s brojkama gdje nam je 50% ljudi iz operative otišlo van'', upozorio  je Horvat.

U CE-ZA-R-u se još ne suočavaju s problemom radne snage, imaju dovoljan broj djelatnika i, tvrdi Teufel, prepoznati su kao dobar poslodavac koji daje bolje plaće od branše. Ljude u administraciji, dodaje, zapošljavaju jer moraju slijediti veliki broj zakonskih propisa."Kako bismo ostvarili dobit, bitno je pratiti trendove, zakone, direktive, biti brz u ulaganjima i preuzeti rizik. To se pokazalo kao uspješan plan'', dodao je.

 

Teuefel

Cios je najveća privatna grupa za gospodarenje otpadom u RH, time se bavimo kako bismo ostvarili profit.

Pomoćnik direktora Ponikve Eko otok Krk Ivan Jurešić govori kako oni nisu te sreće te da je problem radne snage kod njih jasno vidljiv. "Imamo problem s radnom snagom, komunalni sektor je izuzet iz kvota uvoza i imamo ograničenja. Naši vlasnici nisu baš ozbiljno shvatili problematiku visine plaća'', rekao je Jurešić. Prema njegovom iskustvu, previše energije troši se na lobiranje, a administraciju je potrebno pojednostavniti i usmjeriti ciljevima. Kako kaže Anić Vučinić, brojke pokazuju da u privatnom sektoru na administraciju otpada tek 1 do 2 posto, u javnom čak 20 do 40 posto. S druge strane nameću se i problemi poput uvođenja ISO sustava koji si svi u privatnom sektoru ne mogu priuštiti.

'Previše uvozimo'
S druge strane, prema riječima Viktora Simončiča, previše uvozimo, a to povećava operativne troškove za 15 posto. "'Moramo razmišljati u smjeru plaćanja, odnosno o tome može li to građanin platiti'', rekao je. A mora se, upozoreno je na panelu, razmišljati i o novoj industrijskoj revoluciji koja bi mogla imati utjecaj na otpad kao biznis, ali i napraviti košmar po pitanju radne snage. "Robot koji stoji 200.000 kuna može naučiti razlikovati 20 vrsta plastike, a to jasno dokazuje kako u sektoru gospodarenja otpadom priče idu u robotizaciju'', zaključila je profesorica Aleksandra Anić Vučinić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve