Osnovni problem tržišta rada postaje neusklađenost ponude i potražnje

Zadar je imao najveći rast broja osiguranika, Foto:  FILIP BRALA/PIXSELL Zadar je imao najveći rast broja osiguranika, Foto: FILIP BRALA/PIXSELL

Analiza HGK o kretanju nezaposlenosti i korisnika mirovinskog po županijama.

Za reprezentativan prikaz stanja na tržištu rada u obzir se uzimaju kretanja nezaposlenosti svih 20 županija Hrvatske, a podatak koji prema praksi Hrvatske gospodarske komore najbolje može oslikati stanje nezaposlenosti jest podatak o stanju broja osiguranika mirovinskog osiguranja.
Vodeći se tom pretpostavkom, iako je čak 20 županija zabilježilo broj nezaposlenih manji nego što je slučaj bio 2008. godine, dakle godine na čijem je kraju krenula gospodarska kriza, samo u četiri je županije ostvaren i rast broja osiguranika mirovinskog osiguranja. Iako u Gradu Zagrebu živi čak 19,5 posto ukupnog stanovništva, što ga stavlja u dominantniji položaj u odnosu na ostale županije, po pitanju povećanja broja osiguranika prednjači Zadarska županija s rastom od 3,6% u odnosu na referentnu 2008. godinu. Slijede ju Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija s prosječnim rastom broja osiguranika od oko jedan posto.
Logičan slijed je da broj stanovnika utječe i na veći postotak osiguranika, a samo s tim razlogom omjer stanovnika i osiguranika je bolji u Kontinentalnoj nego u Jadranskoj Hrvatskoj, objašnjavaju iz HGK.

U slučaju promatranja skupa bez Zagreba, Jadranska Hrvatska pokazuje oko 7% bolje rezultate promatranja.
Stanje nezaposlenosti nešto surovijim prikazom i dalje pokazuje pozitivne rezultate, a godišnje stopa pada broja nezaposlenih u 10 županija bile je viša od 20%.

Dok su najveći pad ostvarile Krapinsko-zagorska s 28,6%, Varaždinska s 28,3% posto i Koprivničko-križevačka s 27,6%, skroz neočekivano Dubrovačko-neretvanska županija ostala je jedina županija u kojoj je 2017. godine bilo više nezaposlenih nego 2008. godine. 
Nakon 2006. kada je Istarska županija imala najnižu administrativnu stopu nezaposlenosti, na tron se vratila i ove godine sa stopom od 5,3% godišnje na temelju broja osiguranika.

S druge strane, totalni gubitnik u ovom lancu vrijednosti je Sisačko-moslovačka županija sa stopom, u korelaciji broja osiguranika i nezaposlenih, od 24,3%. 
Sve županije 2017. su zabilježile niži broj nezaposlenih nego 2008. godine osim Dubrovač-
ko-neretvanske županije, koja je s druge strane imala i manje demografske promjene. Na tom primjeru možemo zaključiti da osnovni problem tržišta rada pomiče s nezaposlenosti temeljene na nedostatnoj potražnji prema neusklađenosti ponude i potražnje, kako tumače u HGK.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!