HT i Vipnet otpisali više od 7 milijuna kuna

Autor: Jadranka Dozan , 13. svibanj 2015. u 13:30
Odziv građana načelno slab/ Petar Glebov/PIXSELL

Zahtjev za oprost duga podnijela tek svaka trideseta osoba iz skupine dužnika koji nisu primatelji socijalne pomoći.

Kad izvršna vlast u nekom projektu prepozna politički kapital pa se razmaše u najavama kao u slučaju oprosta manjih iznosa dugova najugroženijim građanima, onda je veći i rizik da se priča završi razočaranjem. Najave premijera Zorana Milanovića s početka veljače o "novom početku" za oko 60.000 tisuća građana zasad jako vuku na fijasko.

Zbog toga je, uostalom, i resorna ministrica Milanka Opačić već nekoliko puta apelirala na građane koji su u blokadi više od godinu dana i udovoljavaju ostalim zahtjevima za otpise i odgode ovrha da iskoriste pruženu im mogućnost. Prema najsvježijim podacima Fine, u registru otpisa duga s jučerašnjim je danom evidentirano 11.758 zahtjeva, od čega su 7482 odobrena. Glavnina zahtjeva (10.363) odnosi se na primatelje socijalnih naknada (skupina A) čiji je odaziv očito veoma visok. No, od ostalih 50-ak tisuća građana iz tzv. skupine B, koji su se prema Vladinim analizama uklapali u dohodovno-imovinske kriterije (manje od 1250 kuna primanja po članu kućanstva, bez štednje ili imovine povrh nekretnine u kojoj žive), zasad je zahtjeve podnijelo manje od 1400 osoba ili tek svaka trideseta, s tim da su većini njih (1.127) zahtjevi odobreni. Različita su tumačenja mogućih razloga slaba odaziva dužnika koji su u bezizlaznoj situaciji, a da nisu otprije u sustavu socijalne skrbi.

 

11.758zahtjeva

evidentirano je s jučerašnjim danom u registru otpisa duga, objavila je Fina

Međutim, to nije i jedini izvor nesporazuma vezanih uz Vladin projekt oprosta dugova do iznosa 35 i 10 tisuća kuna. U redovima vjerovnika već neko vrijeme prigušeno negoduju i upozoravaju na pitanje poreznih olakšica pri otpisima. Stvari im mirišu na "iskakanje" iz Sporazuma i pratećeg protokola koji su potpisali s Vladom, tj. resornim ministarstvom. Taj sporazum, kažu, predviđa da se otpisi tretiraju kao porezno priznati rashod, no istodobno postoji mišljenje Porezne uprave koje baš i ne upućuje na to. Ono sugerira da bi se otpisi trebali tretirati u smislu Zakona o porezu na dobit. "Strogo gledano, to znači da ne bi ulazili u kategoriju porezno priznatih rashoda, već da bi vjerovnik morao provesti sve postupke dokazivanja da je proveo sve raspoložive radnje s ciljem naplate svojih potraživanja prema dužniku, kao što inače za povoljniji porezni tretman predviđaju odredbe Zakona o porezu na dobit. To je određeni raskorak u odnosu na Sporazum o otpisu dugova", tvrdi jedan predstavnik vjerovnika, dodajući da taj problem manjim čini sama činjenica slaba odaziva građana.

Je li posrijedi samo problem "izgubljenosti u prijevodu" mišljenja Porezne, u Poreznoj upravi nismo uspjeli dobiti odgovor. No, simptomatično je da su se od šest-sedam tvrtki vjerovnika (od banaka do telekom tvrtki) koje smo upitali za komentar o tome očitovali samo u Raiffeisen banci. Ostali su jednostavno preskočili to pitanje. "Porezna uprava nije prilagođavala svoje propise po pitanju ovoga Sporazuma te vjerovnici koji nisu iscrpili sve pravne mogućnosti naplate potraživanja ovakav otpis zaista ne bi mogli tretirati kao porezno priznati rashod. Na ovaj problem kod upozorava se već dugo", kažu u RBA. Banka je, tvrde, dosad pozitivno riješila sve one koji su udovoljavali uvjetima.

Kako neprekidno prodaje neosigurana potraživanja, dio pristiglih zahtjeva je preusmjeren na kupce tih potraživanja. Bankarski sektor zasad je suočen sa znatno manje zahtjeva nego, primjerice, telekomi, što je vjerojatno objašnjivo time da za otpisom dugova ili odgodama ovrha većim dijelom potencijalno imaju potrebu dužnici iz skupine B, kod kojih je ukupna broj zahtjeva uvelike podbacio. U Erste banci zaprimili su 192 zahtjeva, od čega su pozitivno riješili 122, a tim klijentima ukupno je otpisano oko 211.000 kuna duga ili oko 1730 kuna prosječno po klijentu. Privredna je imala još manje zahtjeva: odobreno ih je 30-ak. Najviše otpisa realizirano je dosad Hrvatskom telekomu (HT) i Vipnetu: više od sedam milijuna kuna.

"HT je na ime glavnice oprostio dugovanja u iznosu od gotovo 3,9 milijuna kuna te je otpustio u cijelosti i dug s osnove zateznih kamata", ističu iz HT-a dodajući da je ukupno odobreno 1610 zahtjeva, a iznos prosječno otpisane glavnice je otprilike 2420 kuna. Odrekli su se, napominju, i 250.000 kuna na ime javnobilježničkih, odnosno sudskih troškova. U Vipnetu su zaprimili 2079 zahtjeva, a dosad su za 1323 socijalno ugrožena građana odobren otpis 3,24 milijuna kuna glavnice duga (bez kamata). No, možda i najviše na tragu fijaska tog Vladina projekta prošlotjedne su tvrdnje vodstva Udruge gradova. Od gotovo 80 lokalnih jedinica koje su potpisale sporazum, njihove su komunalne tvrtke negdje početkom svibnja otpisale ukupno – 65 tisuća kuna.  

Komentari (1)
Pogledajte sve

Opraštaju dugove jednima i povećavaju rashode drugima, ništa pametnije se nije ni moglo očekivati od vladajućih…

New Report

Close