OPG do tri hektara u turizmu? Dva se zakona ne mogu dogovoriti

Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao je potaknuti farmere na širenje djelatnosti/Duško Marušić/PIXSELL Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao je potaknuti farmere na širenje djelatnosti/Duško Marušić/PIXSELL

U Ministarstvu graditeljstva znaju za problem, pripremaju izmjene Zakona o prostornom uređenju u korist obiteljskih gospodarstava.

Turizam je sektor u koji su uprte brojne nade, uz očekivanje da sve boljom zaradom spašava posrnule financije, i to ne samo one vezane uz državni proračun. Istodobno, upravo turizam konstatno prate brojni apsurdi nastali unutar državnih struktura koji sustavno koče brži razvoj tog sektora.

Među njima su i dva zakona koja guše golemi turistički potencijal u ruralnim prostorima priobalja i otoka, koji postaju sve atraktivniji, posebno inozemnim gostima.Zakon o poljoprivrednom zemljištu, usvojen u proljeće ove godine, (čl. 24.) prvi je put obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) dopustio da na svojim posjedima mogu podići i objekte za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, oslobodivši ih i plaćanja naknade za prenamjenu zemljišta. Autori zakona tim su prijedlogom željeli potaknuti farmere neka šire dosadašnju djelatnost i na taj način, kroz veću zaradu zapravo podignu i konkurentnost svoga OPG-a.

Međutim, još aktualni Zakon o prostornom uređenju i gradnji ima limite koji obiteljskim gospodarstvima vežu ruke i ne dopuštaju da na svom posjedu otvore restoran ili mali hotel, gdje će gostima nuditi i proizvode svoga gospodarstva. On, naime, izričito kaže kako se ugostiteljskim i turističkim uslugama mogu baviti farmeri čiji je posjed velik najmanje tri hektara. To je površina koju bi i te kako rado imali mnogi OPG-i, prosjek je znatno manji, pa ovaj zakon uvjetuje nemoguće. Konkretno, u zakonu (čl. 51.) stoji kako se dopušta gradnja građevina za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom kućanstvu ako se objekt nalazi na zemljištu površine najmanje tri hektara, uz uvjet da je udaljen od obalne crte najmanje 100 metara, odnosno 50 metara na otocima.

Ispuni li vlasnik te kriterije, može sagraditi objekt koji ima "prizemlje do 400 četvornih metara građevinske (bruto) površine, uz najveću visinu do pet metara i/ili potpuno ukopan podrum do 1000 kvadrata građevinske (bruto) površine". Istodobno, ovaj zakon, primjerice, dopušta da golfsko igralište od obalne crte bude udaljeno najmanje 25 metara.U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja potvrđuju nam da znaju za problem. Dodaju kako se priprema novi zakon o prostornom uređenju te izražavaju uvjerenje da će se tom prigodom i ova primjedba riješiti na povoljniji način, odnosno u korist obiteljskih gospodarstava, kojima su turizam i ugostiteljstvo sve atraktivniji.  

Problem gospodarstva velikog tri hektara otvara dvojbu o nesuradnji državne administracije, a možda i o nepoznavanju nacionalnog zakonodavstva. Teško je. čini se. zakonsku regulativu usuglašavati prema realnoj situaciji.

Posjedi usitnjeni

Prosjek 4,78 hektara 

Parcele kojima raspolažu obiteljska poljoprivredna gospodarstva na državnoj su razini u prosjeku velike tek 4,78 hektara. U Šibensko-kninskoj županiji, primjerice, samo 180 OPG-a ima zemljište veće od tri hektara, a njih 6400 raspolaže s manjim površinama. U Dubrovačko-neretvanskoj 307 ima veće, a gotovo 7500 OPG-a posjede manje od tri hektara. Ništa bolje nije ni u ostalim obalnim županijama, u Splitsko-dalmatinskoj su površine kod čak 13.700 gospodarstava manje od tri hektara, dok tek 720 ima površine veće od limitiranih zakonom o prostornom uređenju i gradnji.   

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve