Tržište meda je jedno od najnesređenijih tržišta u Hrvatskoj jer se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko uopće ima pčelara, koliko košnica i koliko se zapravo meda proizvede. Tako u Hrvatskom pčelarskom savezu (HPS) kažu da je u njihovoj udruzi oko 4000 pčelara, a procjenjuju da toliko članova imaju i razne druge udruge koje se bave ovom djelatnošću, dok je oko 2000 pčelara izvan bilo kakvih registara. Jedina službena brojka je ona od 250.000 košnica, a za koliko je ukupno 1800 pčelara zatražilo poticaje. Slična situacija je i na tržištu meda na kojem pčelarima problem predstavlja niska otkupna cijena od 8 do 15 kuna. Naime, u HPS-u kažu da im veletrgovci tvrde da je cijena mala jer je tržište preplavljeno uvoznim medom, a prema informacijama HPS-a u Hrvatsku je u prošloj godini uvezeno svega 60 tona meda, što odgovora tromjesečnoj proizvodnji tri ozbiljnija pčelara. Pčelari za ovakvo stanje krive institucije koje dopuštaju da se “šverca” jeftini i nekvalitetni “med” iz Kine, Brazila i Argentine. Boljoj situaciji na tržištu meda i položaju pčelara trebao bi pomoći novi pravilnik o katastru pčelinjih paša i jedinstveni registar pčelara i pčelinjaka, za što je Upravni odbor HPS-a prošlog tjedna dao nacrt prijedloga. U tu svrhu s mjerodavnim Ministarstvom poljoprivrede dogovorena je izrada pilot-projekta za općinu Bednja u Varaždinskoj županiji, što bi se trebalo ostvariti u suradnji HPS-a i mjerodavnih institucija, što su u ovom slučaju Hrvatske šume. Pilot-projekt izrade katastra za navedenu općinu te ujedno i cijelu Varaždinsku županiju je pokrenut pa je terenskom obradom zaključeno kako u Varaždinskoj županiji ima 50 posto više pčelara nego što je do sada bilo poznato. U pčelarskoj udruzi smatraju da Hrvatska ima dvostruko veće potencijale za proizvodnju meda, čija proizvodnja sada iznosi oko 5000 tona na godinu, a situacija bi se mogla popraviti s udrugom Hrvatski pčelari robni proizvođači, koja je osnovana krajem prošle godine.

Prema službenim podacima HGK, u Hrvatskoj je 2006. proizvedeno upola manje meda nego što to kažu u HPS-u, što znači da se gotovo polovica domaće proizvodnje meda u prometu našla ilegalno. Prema HGK, u 2006. proizvedeno je 2246 tona meda što je nešto manje nego godinu prije kada je ta proizvodnja iznosila 2657 tona. Registrirana proizvodnja meda u 2003. iznosila je svega 1616 tona da bi u idućoj godini skočila za gotovo tisuću tona na 2543 tone. U uvozu meda HGK i DSZ bilježe još veće razlike u odnosu na procjene koje ima HPS. Tako je u 2006. godini u Hrvatsku službeno uvezeno svega dvije tone u vrijednosti 12.607 američkih dolara. Veći uvoz, ali još tržišno beznačajan, HGK bilježi u 2005. kada je uvezeno 41 tona meda. Nešto je bolja situacija u izvozu jer su prema službenim podacima naši pčelari u protekloj godini izvezli 427 tona meda. U godini prije toga izvezeno je 186 tona, a rekordna u ovom razdoblju je bila 2003. kada je izvezeno 1051 tona meda u vrijednosti većoj od 3,2 milijuna američkih dolara. Kada se stabilizira tržište i proizvodnja meda u Hrvatskoj, u HPS-u prije svega navode eliminaciju sivog tržišta (koje je prema procjenama teško 1000 tona), promjenu sustava poticaja koji se odnedavno isplaćuju po kilogramu meda, stvorila bi se veća mogućnost za izvoz na EU tržište.

Medijska zaštita meda

Pčelarski savez će poduzeti akcije za popularizaciju meda jer je konzumacija meda u Hrvatskoj izrazito mala, svega oko 400 grama po stanovniku godišnje, a u zapadnoeuropskim zemljama potrošnja se kreće od 3 do 8 kg po stanovniku godišnje. HPS će osnovati i radnu skupinu koja bi pokrivala cijelo područje Hrvatske te bi na taj način mogla interventno i sistematično raditi u kriznim situacijama, npr. kada su se nedavno u dnevnom tisku pojavili negativni i netočni članci o konzumaciji meda u dječjim vrtićima, a koji mogu izazvati paniku.