Odzvonilo muljaži s ambalažnim otpadom

Autor: Saša Paparella , 02. prosinac 2015. u 12:00
Foto: Miranda Cikotić / Pixsell

Na javni poziv prijavilo se sedam interesenata, od kojih petero udovoljava propisanim uvjetima. Među njima je i e-Kolektor, tvrtka koju su lani osnovali Agrokor i Jaskanac Ilija Špikić.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) raspisao je 30. rujna javni poziv za podnošenje programa za obavljanje usluge sakupljanja neopasne otpadne ambalaže u periodu do 31. prosinca 2020., kojim se ukida monopol i stvara malo žešća tržišna utakmica od dosadašnje.Kako neslužbeno saznajemo, prijavilo se sedam interesenata, od kojih petero udovoljava propisanim uvjetima.

Među njima ima tvrtki koje su zadnjih desetak godina bile nositelji koncesija za sakupljanje otpada ali i nekih novih, kao što je primjerice e-Kolektor, tvrtka koju su lani osnovali Agrokor i Jaskanac Ilija Špikić.  U sustav se sada po prvi put uvode i komunalna društva koja moraju odvojeno prikupljeni ambalažni otpad ustupiti sakupljačima. Zanimljivo je da su se javnom pozivu odazvale neke ambiciozne komunalne tvrtke, povezane s kolegama u drugim regijama u zajednice ponuditelja. Novost je i što Fond više ne određuje cijenu, a sakupljanje će se obavljati na cijelom području RH. Određeno je pet podpodručja odnosno regija u kojima se mora nalaziti minimalno jedno skladište za skladištenje, vaganje te brojanje neopasne otpadne ambalaže.

 

70milijuna

kn rasterećenja gospodarstvu donosi novi Pravilnik o otpadnoj ambalaži

Time se osigurava usluga sakupljanja na čitavom teritoriju RH po tržišnim uvjetima, pri čemu se više ne protežiraju urbane sredine nauštrb onih dijelove zemlje gdje su količine bitno manje. Novi sustav više ne predviđa koncesije za sakupljače i oporabitelje jer su one ukinute Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, pa će se tako djelatnosti sakupljanja otpadne ambalaže obavljati temeljem dozvola i ugovora s Fondom. Iako je propisan uvjet da se pokrije pet regionalnih cjelina, ne bi li se potaknulo uključivanje novih sakupljača izmjenama i dopunama javnog poziva dozvoljeno je da podnositelj programa pokrije samo dvije regije, te da za preostale tri podnese potvrdu od nadležnog tijela da je zatražena dozvola.  

Prema prvim procjenama, cijena usluge sakupljanja umanjit će se za približno 25 posto, čime se povećava konkurentnost domaćih proizvođača. Naime, otkupna cijena otpadnih ambalažnih materijala više se neće utvrđivati jednostranom odlukom Fonda, već će biti određena prema ponudama koje su zainteresirani sakupljači dostavili na objavljeni javni poziv. Kako nitko ne bi bio zakinut, cijene će se kvartalno usklađivati s tržišnim cijenama, i to cijena sakupljanja s cijenom dizelskog goriva, a cijena otkupa s tržišnim cijenama sekundarnih sirovina. Prema stvarnim troškovima sakupljanja i postotku sakupljene ambalaže formirat će se i naknada koju plaćaju proizvođači.

Naknada će ovisiti o godišnjoj stopi sakupljene ambalaže i trošku sakupljanja koji će se izračunavati za svaku vrstu ambalažnog materijala, a što bi proizvođačima u budućnosti moglo donijeti nova financijska rasterećenja. Uvođenje diferencijalne manipulativne naknade dinamizirat će proces, stimulirati nabavu uređaja za brojanje jedinica otpadne ambalaže, koja se dosad uglavnom ručno zaprimala kod prodavatelja, kao i ostale opreme koja omogućava sljedivost i sigurnu manipulaciju tom vrstom otpada. Proces će postati pošteniji jer uređaji za brojanje, od kojih svaki košta između 50.000 i 200.000 kuna, osiguravaju maksimalnu kontrolu isplate povratne i manipulativne naknade. Ti su uređaji određeni kao uvjet za isplatu naknade Fonda jer svode na najmanju mjeru mogućnost zloporabe i višestrukog povrata jedinica otpadne ambalaže u sustav.

 

25posto

snizit će se cijena usluge sakupljanja otpada

Otvaranje tržišta povećat će kontrolu i transparentnost, ali i postotak recikliranog otpada. Sve te izmjene rezultat su novog Pravilnika o otpadnoj ambalaži Ministarstva zaštite okoliša i prirode, čiji je cilj uspostaviti sustav sakupljanja i obrade ambalažnog otpada na tržišnim principima, čime se osigurava maksimalna ekonomska vrijednost sakupljenog otpada. Novi pravilnik već je za 70 milijuna kuna rasteretio proizvođače, i to za 30 milijuna kuna ukidanjem povratne naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda te za još 40 milijuna kuna ukidanjem poticajne naknade za višekratnu kaucijsku ambalažu.

Time su stvoreni preduvjeti da proizvodi koji se pakiraju u ambalaži pojeftine u maloprodaji, što su kupci mlijeka već osjetili. Želja je postići tržišne cijene sirovina koje se prodaju oporabiteljima (kao što je Vetropack za staklo) i ukinuti subvencije tamo gdje je sustav samoodrživ. Također će se organizirati racionalnije i efikasnije skupljanje i transport te osigurati bolje kontrole tijekova otpada te povećanje udjela oporabljenog. Takvim promjenama nastoje se stvoriti pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta kod sakupljača i oporabitelja, a dugoročno i da se od naknada rasterete proizvođači proizvoda čija ambalaža postaje otpad. 

Komentari (5)
Pogledajte sve

RH nije u stanju ni preslikati model zbrinjavanja otpada od recimo uzornih zemalja poput onih u Skandinaviji ili jedne Švicarske. Svi ovi pokušaji promjene trenutnog zbrinjavanja i gospodarenja otpadom su prejadni i neučinkoviti i samo se ide na to istu uslugu te isti postupak naplatiti skuplje. Tako se ne popravljaju stvari, tako se ne rješavaju stvari – sigurno ne nabolje. Država prvo mora stvoriti i implementirati učinkovit sustav. Ulagati u deponije i spalionice otpada, organizirati mjesta u gradovima i opcinama gdje se sve osim kućnog otpada može odlagati, za sve to uvesti mehanizam prema kojem će se sve odvijati takoreći “samo od sebe”. Isto tako u RH se u prekratkim intervalima odvozi smeće, daleko češće nego vani. Građane treba animirati da proizvode što manje kućnog otpada. Ako gospoda želi da ljudi odlažu ostali otpad, prvo moraju stvoriti prostor i centre za to i dobro informirati ljude s tim u vezi. Jedan prilog u Dnevniku i kratak članak u novinama sigurno nisu pravi način informiranja građana, a još manje postoji potreba za informacijom ako još ni temeljni uvjeti nisu postavljeni, da se takvo što može provesti u djelo. Ovdje netko nešto želi ali nije ni prvi uvjet ispunio za to. Netko bi postavljao krov a još ni temelje kuće nije postavio. Nestručnost i lijenost su gadna stvar. Ako ne znaju sami, neka im dođu ovi iz Europe i pokažu kako se to radi. Sami vjerojatno još ni za 100 godina neće znati kako.

ovo sa ambalažom mlijeka nema smisla.. sad više nema povratne naknade pa je mlijeko pojeftinilo.. a cijena je u biti ista jer kad bi vratio bocu dobio bih tih 50lipa natrag a ovako će opet boca biti na sve strane..

Imam osjećaj za feeling da što je Maminjo u nogometu to je Pripuz u otpadu…..

Bivsi direktor Komunalca Jastrebarsko i gradonacelnik Zmajki daje koncesiju Eko-floru

Tvrtka Eko-flor plus, koja ovih dana zatrpava građane Jastrebarskog i sjeverozapadne Hrvatske ovrhama od tisuću kuna za dug od šezdesetak kuna, godišnju koncesiju za odvoz otpada u Jastrebarskom plaća niskih 28.100 kuna. Prema ugovoru koji posjedujemo i koji je potpisao sadašnji ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović kao tadašnji gradonačlenik Jastrebarskog, Eko-flor plus mora platiti mizernih 28.100 kuna godišnje.

Zanimljivo je sto sa Ekonomskim fakultetom mozes biti ministar zastite okolisa, a odgovorna osoba za otpad mora biti tehnicke, tehnoloske ili prirodoslovne struke.

New Report

Close