Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga po uzoru na onu u Europskoj uniji može se u dogledno vrijeme očekivati i u Hrvatskoj, a točni rokovi bit će definirani do kraja godine Nacionalnom strategijom razvoja tržišta poštanskih usluga, doznaje se u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR). Tom strategijom odredit će se načela i smjernice razvoja tržišta poštanskih usluga u sljedećem razdoblju u skladu s europskom stečevinom i iskustvima, pa tako i pitanje liberalizacije tog tržišta, kažu u nadležnom ministarstvu. Postupno otvaranje domaćeg tržišta započelo je 2003. kada je Hrvatska pošta izgubila monopol nad pismovnim pošiljkama do 2000 grama. Hrvatska pošta kao javni operater još ima monopol nad rezerviranim poštanskim uslugama, odnosno pošiljkama do 100 grama težine koje čine oko 70 posto ukupnih pismovnih pošiljaka. Kako ističu u MMPTR-u, jedno od najvažnijih i najsloženijih pitanja u svjetlu nadolazeće potpune liberalizacije poštanskog tržišta jest pitanje funkcioniranja i financiranja univerzalnih usluga koje u nas obavlja samo Hrvatska pošta. “Upravo je osiguranje kvalitete i održivosti pružanja univerzalne usluge u potpuno liberaliziranom okruženju tema o kojoj se raspravlja između zemalja članica EU”, kažu u MMTPR-u. Svi operateri na poštanskom tržištu morat će jamčiti univerzalnu poštansku uslugu građanima, odnosno omogućiti im pristup poštanskoj mreži pod jednakim uvjetima bez obzira u kojem dijelu zemlje oni žive. Stoga su operateri zabrinuti da neće moći preživjeti bez znatne financijske kompenzacije. Ukupan godišnji prihod sektora poštanskih usluga u Hrvatskoj iznosi oko dvije milijarde kuna, a zapošljava 13.450 osoba. MMTPR ističe da bi u načelu svaka liberalizacija tržišta trebala polučiti veći izbor za krajnje korisnike usluga, niže cijene i bolju kvalitetu. Zemlje EU još se nisu dogovorile o roku za potpunu liberalizaciju poštanskih usluga, koja bi značila ukidanje monopola za pošiljke ispod 50 grama. Prijedlog Europske komisije je da to bude od 2009. Odbor za promet Europskog parlamenta usvojio je u ponedjeljak ovoga tjedna kompromisni prijedlog kojim bi se potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga odgodila do 1. siječnja 2011., a za nove članice EU i one smještene na rubu EU poput Grčke i Portugala, za dodatne dvije godine, do početka 2013. Zagovornici odgode upozorili su da pojedinim dijelovima EU treba više vremena za stvaranje stabilnog regulatornog okvira koji će osigurati isporuku poštanskih pošiljki u cijelom EU uz prihvatljive troškove.

Osim toga, operateri trebaju vremena kako bi se prilagodili novim uvjetima na tržištu, ističu oni. Prvo čitanje prijedloga direktive o liberalizaciji zakazano je u EP tek sredinom srpnja. Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga podrazumijeva da će privatni operateri ubuduće moći klijentima dostavljati pisma lakša od 50 grama. Do sada su mogli dostavljati pisma teža od 50 grama. Za nove članice i one smještene na rubu EU, poput Grčke i Portugala, rok bi trebao biti pomaknut za dodatne dvije godine, do početka 2013. Ta će se tema naći i na ovotjednom sastanku na vrhu EU u Bruxellesu nakon što ministri prometa članica EU nisu uspjeli postići dogovor o datumu liberalizacije. Iz nacrta zaključaka sastanka na vrhu proizlazi da ni šefovi država i vlada neće navesti ciljani datum potpune liberalizacije tržišta poštanskih usluga u EU, već će samo izraziti zadovoljstvo postignutim napretkom u pregovorima i pozvati za zaključivanje tog pitanja “u odgovarajućem roku”. Odbor EP-a je zaključio da se pisma trebaju dostavljati i prikupljati najmanje jednom dnevno, i to pet dana u tjednu, na teritoriju cijelog EU. Ta “univerzalna usluga” mora ostati sačuvana, zaključili su članovi odbora. Ako se pružanje te usluge pokaže neprofitabilnim za privatne operatere, odbor predlaže mogućnost osnivanja kompenzacijskih fondova na razini članica koji bi se financirali uplatama operatera i/ili korisničkim pristojbama. Alternativno rješenje predviđa da obvezu financiranja univerzalne usluge preuzmu članice koje bi same odlučivale o tome koji će model financiranja preuzeti. Kako bi se spriječilo kršenje načela tržišnog natjecanja, odbor sugerira da se operaterima iz članica koje sufinanciraju univerzalnu uslugu privremeno onemogući poslovanje u zemljama u kojima je tržište poštanskih usluga u cijelosti liberalizirano, poput Švedske, Njemačke, Finske, Nizozemske i Velike Britanije.
(H)