U proteklih nekoliko dana u Hrvatskoj su se dogodile dvije stvari s jakim američkim pečatom. I dok se javnost i političari zabavljaju iščekujući lokalne izbore i hrvatski ulazak u EU, Rijeku je potresla velika afera koja je rezultirala uhićenjem desetak carinika, špeditera i nekoliko kineskih poduzetnika.  Korupcijska afera u riječkoj carinarnici razotkrila je velike razmjere lažiranja dokumentacije i  uvoza krivotvorene robe.

To ne bi bilo posebno čudno da na ogromne razmjere uvoza krivotvorene robe i to upravo preko Luke Rijeka hrvatske vlasti nisu bile upozoravane više puta. Predstavnici američke sportske industrije, osobito tvrtki Nike, Adidas i Puma, ali i AmChama (Američke trgovinske komore) i Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu još od 2008. – dakle gotovo punih pet godina – intenzivno upozoravaju hrvatske vlasti na pojačani šverc kineske robe upravo preko Hrvatske.

O tome je bilo riječi i sredinom 2011. kada je Wikileaks objavio povjerljive dokumente američke diplomacije koje su prenijeli brojni mediji,  iz kojih je bilo vidljivo da je upravo Nike tražio zaštitu tadašnjeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta Bradtkea „zbog ogromnih šteta“.  Predstavnici američke sportske industrije priznali su da hrvatske vlasti tu i tamo nešto od šverca spriječe, ali da uglavnom „rade sporo, ne kontroliraju granice prema  Srbiji i Bosni i Hercegovini te da je međunarodnim proizvođačima gotovo nemoguće osigurati pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva i dizajna zbog sporosti hrvatskih vlasti“. Dodatno su se žalili da su blizinu Luke Rijeka očito prepoznali kineski krijumčari te da „roba prošvercana u Hrvatsku završi  u Bosni  i Hercegovini (Brčko), Srbiji (Novi Beograd) i drugim europskim zemljama, uključujući čak i Veliku Britaniju“. Predstavnici Nikea američkom veleposlaniku  još 2008. iznijeli su i konkretne primjere koje su prijavili hrvatskoj policiji o prodaji krivotvorene robe, koje policija nije sankcionirala tjednima.

Ta upozorenja policija, ali očito i državno odvjetništvo čiji se čelnik Mladen Bajić, gotovo na dnevnoj razini sastajao s američkim veleposlanikom u Hrvatskoj nisu shvatili dovoljno ozbiljno.

Drugi problem kojeg je svojedobno razotkrio „hrvatski Wikileaks“  jest kontinuirani pritisak kojim je američka diplomac ija tražila od hrvatske Vlade da raskine gospodarske veze s Iranom. Jačanjem sankcija prema Iranu sve su problematičnije bile investicije Ine (vrijednost projekta 141 milijun dolara) i u manjoj mjeri rovinjskog Adrisa (oko 40 milijuna dolara) u Iranu.  Američki veleposlanici , kako je objavljeno u tajnim dokumentima američke diplomacije, višekratno su od hrvatskih ministara i  Ministarstva vanjskih poslova još od 2008. tražili da se Ina povuče iz Irana. Hrvatske su vlasti, ali i menadžment Ine koji se više puta sastajao s američkim predstavnicima,  američke diplomate uvjeravali da je Inina investicija manja od 20 milijuna dolara i da će ostati na toj razini, te da Ina  svjesno usporava projekt i da čuva poziciju na tom tržištu. Dodatno, hrvatske su se vlasti i Inini menadžeri američkim veleposlanicima žalile da veće europske kompanije, talijanske i francuske na primjer, nisu izložene takvom pritisku SAD-a kao hrvatska.

Američke vlasti dodatno su potkraj prošle godine zatražile od gotovo svih naftnih i energetskih tvrtki koje su još uvijek surađivale s iranskim tvrtkama da ta suradnja u idućih šest mjeseci prestane. Ina se tako prije pola godine našla čak na američkoj crnoj listi tvrtki čiji razmjer investicija  u Iranu možda krši američke i europske sankcije. Ina, a time i mađarski Mol, dodatno se našla pod posebnim povećalom američkih vlasti jer za razliku od brojnih drugih tvrtki nije Washington obavijestila o smanjenju svojih aktivnosti u Iranu. Osim Ine na toj su se listi našle i tvrtke iz Kine, Malezije, Indije i Venezuele koje su odbile surađivati s američkim vlastima i, kako je naveo Reuters, koje su se oglušile na upite američke vlade o svojim poslovima u Iranu.

U utorak je Ina obavijestila Zagrebačku burzu da se povlači iz Irana i da raskida suradnju s NIOC-om (National Iranian Oil Company), dok su iranske vlasti objavile da je Iran prekinuo petogodišnju suradnju s hrvatskom tvrtkom vrijednu 141 milijun dolara zbog sankcija koje onemogućavaju devizno trgovanje.  To je moglo biti učinjeno i ranije. Vidjet ćemo kako će proći rovinjski Adris.