Odgovorne tvrtke nisu uzimale kredite u “švicarcima” jer su znale za rizik

Autor: Tomislav Pili , 03. kolovoz 2010. u 22:00

Promjena zaštitne valutne klauzule iz švicarskog franka u neku drugu valutu samo bi izazvala veće troškove kredita

Podaci iz objavljenih polugodišnjih financijskih izvješća domaćih tvrtki na svjetlo dana su iznijeli i tvrtke koje gube veliki novac zbog zaduživanja u švicarskoj valuti. Umaški hotelijer Istraturist izgubio je čak 53 milijuna kuna, no nije jedini primjer. I Hoto grupa, investitor kontroverznog projekta Cvjetni prolaz u Zagrebu, također u svom izvješću za 2009. navodi kako je godišnji gubitak od gotovo 18 milijuna kuna rezultat negativnih tečajnih razlika po kreditu ugovorenom u švicarskom franku.

Povećanje kamatnih stopa
Švicarski je franak u posljednje dvije godine prema kuni ojačao za gotovo 21 posto. Marijan Cingula, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, smatra kako gubljenje novca zbog tečajnih razlika u Hrvatskoj nije novost. “Cijela je naša brodogradnja stradala na tečajnim razlikama. Vješti financijski direktori na financijskom tržištu mogu zaraditi, a ne izgubiti novac tvrtke. Znam neke tvrtke, poput Ericssona NT, koje su na tečajnim razlikama više zaradile nego iz temeljnog poslovanja”, kazao je Cingula. Komentirajući rezultat Istraturista, Cingula smatra kako uprava i financijski direktor te tvrtke nisu odgovarajuće reagirali. “Kako su izgubili 50 milijuna kuna, tako su ih mogli i zaraditi”, tvrdi Cingula. Međutim, u Istraturistu tvrde da su svi aktivni krediti zaštićeni instrumentima osiguranja što se tiče rizika volatilnosti kamatne stope. “Istraturist je krajem lipnja ukupno evidentirao 47,4 milijuna kuna tečajnih razlika, od čega se 40,5 milijuna kuna odnosi na knjigovodstveno usklađivanje vrijednosti glavnice kredita u kunama s ugovorenom vrijednosti u švicarskom franku. Obzirom da se radi isključivo o obračunskoj vrijednosti, evidentirane negativne tečajne razlike ne utječu na likvidnost i ne opterećuju operativno poslovanje tvrtke”, ističu u umaškom hotelijeru. No, sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković smatra kako ne stoji tvrdnja da je gubitak Istraturista ostvaren samo zbog tečajnih razlika po dugoročnim kreditima za prvo polugodište. “Moguće je da je to rezultat i povećanja kamatnih stopa i drugih troškova financiranja na koje u ovoj stavci izvješća tvrtka nije mogla bitno utjecati”, procjenjuje Duljković. Prema njezinom mišljenju, neto efekt od financijskih prihoda i rashoda Istraturista krajem prošle godine je “pozitivan i iznosi 9,6 mil. kuna, a tečaj švicarskog franka tijekom prošle godine također je rastao za oko 9,8 posto”. Duljković procjenjuje kako zaduživanje u švicarskom franku nije uzelo maha u domaćem gospodarstvu. “Odgovorne tvrtke su znale da je zaduživanje uz zaštitnu valutnu klauzulu u švicarskom franku rizično. Jasno je rečeno da će HNB intervencijama na deviznom tržištu štititi stabilnost tečaja eura u odnosu na kunu, ali da to neće biti slučaj s drugim valutama. Stoga je za pretpostaviti da se veliki broj kredita uz valutnu klauzulu ne odnosi na tvrtke, već na građane”, istaknula je Duljković.




Najviše vezani uz euro
Njezinu procjenu potvrđuju podaci iz domaćih banaka. U Zagrebačkoj su banci poručili kako njezini “korporativni klijenti u ovom trenutku nemaju specifičnih opterećenja koja bi nastala kao posljedica tečaja vezanog za švicarske franke”. U Privrednoj banci Zagreb tvrde kako je udjel njihovih korporativnih klijenata zaduženih u “švicarcima” zanemariv, dok u Raiffeisen banci tvrde da se njihovi korporativni klijenti dugoročno ne zadužuju u “švicarcima”. Najveći udjel od 8% u kreditima gospodarstvu navodi Erste banka, no ne navodi i apsolutni iznos. U Hypo-Alpe-Adria banci udjel korporativnih kredita s klauzulom u “švicarcima” doseže 6%. Ipak, Marija Duljković domaćim poduzetnicima zaduženim u švicarskoj valuti ne savjetuje promjenu kredita u neku drugu valutu. “Za očekivati je da će potražnja za švicarskim frankom slabiti, pa s time i povećanje tečaja. Radi toga svaka promjena zaštitne valutne klauzule za vrijeme kreditnog odnosa u neku drugu valutu samo bi izazvala veće troškove od postojećih”, zaključila je Duljković.

Komentari (3)
Pogledajte sve

najvažnije je da je Hajduk osvoia kup i da je fažol ispa super

brodogradnju nisu upropastile tečajne razlike nego gradnja brodova sa niskom dodanom vrijednošću gdje vrijednost trupa prelazi 80% vrijednosti broda a dodana oprema tek 20%, sporost gradnje zastarijela tehnologija nestručne uprave

.knj

New Report

Close