Pretpostavljali smo da su banke kreditirale u kunama uz valutnu klauzulu bez pokrića u francima. Nakon što nam je HNB dao podatke o deviznim pozicijama, u to smo sad 100 posto sigurni.

Samo djelomice banke su kreditirale s pokrićem, a razliku su nadoknađivale uporabom izvedenica na financijskim tržištima. Rizik aprecijacije tako je prebačen na dužnika koji ne mora razumjeti terminska tržišta – to je uloga banaka i specijalista za rizike, poručio je Drago Jakovčević, profesor Ekonomskog fakulteta, specijaliziran za bankarstvo, financije i rizike, s konferencije za novinare, na kojoj se zajedno s Ivanom Lovrinovićem, očitovao o kritikama HUB-a, bankarskog miljea uopće i Vuka Vukovića, predavača ZŠEM-a.

Jakovčević i Lovrinović predstavili su statistiku, prema kojoj je u 2008., vršnoj godini odobravanja kredita u švicarskim francima, na strani zaduženja banaka nepokriveno više od 70 posto kredita. U toj su godini, kažu, banke odobrile 39,3 mlrd. kn kredita, valutno vezanih uz švicarski franak, a istodobno imale tek 11,7 mlrd. kn depozita. "Razlika od 27,6 mlrd. kn pokrivena je terminskim ugovorima ili swap-ovima. Činjenica je da su banke najprije kreirale proizvod u francima, prodale ga građanima, a onda naknadno tražile ravnotežu pozicije. Normalno je da financijska ustanova prvo pribavi izvor, a onda kreditira", istaknuo je Jakovčević.