Od žitarica nema kruha, šansa za dobru zaradu je u govedini, janjetini i kozletini

Autor: Božica Babić , 06. rujan 2013. u 20:00
Procjena EK o ključnim poljoprivrednim proizvodima u 2014. putokaz domaćem agraru

U Udruzi Baby Beef optimistični su: proizvodimo 10-15 posto mogućih količina govedine, a EU će dogodine uvesti 301.000 tona.

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju (EU) konačno dobila svoju prvu prehrambenu bilancu, odnosno procjenu proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje nekoliko ključnih poljoprivrednih proizvoda za 2014.

Ta križaljka, na žalost, nije nastala kao samostalan izračun na lokalnom terenu u resornom Ministarstvu poljoprivrede nego je tek kamenčić u mozaiku ukupne projekcije koju je Europska komisija (EK) izradila za svih 28 država članica. Prema toj projekciji, tržište EU-28 u 2014. imat će 511 milijuna potrošača, devet milijuna više nego 2010. 

 

Bobetić

Na razini države žurno se mora odlučiti što sijati idućih godina

Cjenovno nekonkurentni
Već letimičan pregled svih lista, a bilance se odnose na žitarice i uljarice, mlijeko i mliječne prerađevine te mesni segment, otkriva "niše" u kojima Hrvatska mora što prije ukalkulirati budućnost svoga agrara. To su žitarice, uzgoj goveda i teladi te ovaca i koza. Europska komisija najavljuje da će njezine članice dogodine ukupno na više od 58 milijuna hektara proizvesti gotovo 301 milijun tona žitarica, od kojih će u izvoz otpremiti 26,1 milijun tona te na zalihama ostaviti 40 milijuna tona. U najbolje rodnim godinama hrvatska proizvodnja pšenice nije prešla 900 tisuća tona, a kukuruza 2,5 milijuna tona. S takvim količinama na zajedničkom tržištu nemoguće je biti cjenovno konkurentan. Hrvatski mlinari i pekari od ove će godine nedvojbeno tražiti jeftinije krušarice i brašno, neće skuplje plaćati domaću robu.

"Tijekom posljednje tri godine izvoz pšenice u prosjeku je godišnje iznosio do 300 tisuća tona. Ako su točni podaci da je ovogodišnja žetva dala višak uroda veći od 400 tisuća tona u odnosu na potrebe domaćeg tržišta, a problem otkupne cijene konstantno tinja, na razini države žurno se mora odlučiti što sijati idućih godina", smatra direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Nizozemska Vlada, navodi, upravo je donijela paket mjera kojima želi potaknuti lokalne poljoprivrednike na veću proizvodnju soje, vjerojatno procjenjuje da bi se mogao dogoditi veliki cjenovni skok. Možda bismo, ističe Bobetić, trebali krenutim tim tragom, lani smo proizveli 110 tisuća tona sojina zrna, a uvezli 152.000 tona sojine sačme. 

 

511milijuna

potrošača imat će tržište EU-28 2014.

Vraća se optimizam 
Od 15 proizvoda koji su uključeni u bilancu EU-28 za 2014. veći uvoz od izvoza vezan je samo uz govedinu, ovce i koze. Dogodine se planira uvoz 301.000 tona govedine te 197 tisuća tona mesa ovaca i koza. Predsjednik Udruge Baby Beef Toni Raič, čije članstvo drži oko 80 posto godišnjeg tova, zadovoljan je, nakon duljeg razdoblja vraća se optimizam. "Konačno je razvidno ono na što je naša udruga godinama upozoravala", kaže Raič i dodaje da u Baby Beefu očekuju kontruktivne zaključke na tu temu za desetak dana, nakon razgovora u resornom ministarstvu. "Sadašnja proizvodnja iznosi deset-petnaest posto od količina koje, s obzirom na potencijal kojim raspolažemo, možemo godišnje proizvesti," ocjenjuje Raič. Jedan detalj iz bilance posebno je zanimljiv: uvoz svinjetine. Hrvatska je godišnje uvozila oko 40 tisuća tona svinjetine. U 2014. svih 28 članica EU uvozom će nabaviti 21 tisuću tona. Od 2000., kada je počelo trasiranje hrvatskog puta za EU, u Ministarstvu poljoprivrede izredala su se tri ministra: Božidar Pankretić, Petar Čobanković i Tihomir Jakovina. Nikome od njih nije bilo atraktivno baviti se bilancom, planirati proizvodnju s obzirom na zemljišni potencijal i zemljopisno-klimatske uvjete, kako za domaće potrebe tako i za mogući izvoz. 

Srbi imaju bilance 
Nacionalni agrar grubo su gurnuli na tržište, poljoprivrednike su prepustili snalažljivosti. Bježali su od planiranja kako im netko ne bi prigovorio da su na tragu socijalističkih petoljetki iako EU radi sedmogodišnje planove. I Ministarstvo poljoprivrede iz Srbije ima javno dostupne bilance za 11 proizvoda, među ostalim, za pšenicu, kukuruz, goveda i svinje, ali, i maline, jabuke, višnje te krumpir. 

Komentirajte prvi

New Report

Close