Država se 'hrani' većom potrošnjom: Od PDV-a 4 milijarde kuna više, pali prihodi od imovine

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Nakon prva tri mjeseca u proračun se slilo oko 3,3% više od PDV-a i poreza na dobit te ostalih poreza.

Dobra gospodarska kretanja bazirana na rastu potrošnje građana donijela su proračunu prihode, a općoj državi suficit već drugu godinu zaredom. I država se 'hrani' većom potrošnjom pa se glavnina rasta prihoda u prošloj godini naslonila na veću kupovnu moć građana koja se u proračun prelijeva kroz PDV i trošarine. 

Istim trendom krenulo se i u 2019. pa se nakon prva tri mjeseca u proračun slilo oko 3,3 posto više od PDV-a i poreza na dobit te ostalih poreza, dok su trošarine rasle i nešto jače, kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, točnije po stopi većoj od četiri posto.  Naročito ga veseli rast prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje, na čemu je ostvareno povećanje veće od pet posto, što sugerira rast zaposlenosti i rast bruto plaća građana. No, rashodovna strana u tekućoj godini raste i brže nego prihodi.

  To nije neobično s obzirom na činjenicu da je početak godine, ali valja napomenuti da je država već u prvom kvartalu morala potrošiti 600 milijuna kuna za saniranje dugova Uljanika, a da rashodi rastu i zbog povećanja plaća državnim i javnim službenicima te većeg broja i rasta iznosa mirovina. Odgovarajući na pitanja novinara o izgledima za smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, Marić je podsjetio kako je zakonom propisano to smanjenje opće stope PDV-a od 1. siječnja 2020. godine.

 

1,4 mlrd.

kuna rasla je masa za plaće službenicima

"Danas je još rano za ikakvu najavu ili bilo što govoriti, ali možete očekivati da će Ministarstvo financija kao prvo, a potom i Vlada, uzeti cjelokupni porezni sustav, sve efekte koji su dosad polučeni, što je dobro, što eventualno nije i sukladno fiskalnim mogućnostima vidjeti postoji li prostor i u kojem smjeru ići za dalje", rekao je Marić, napominjući i kako izmjene poreznog sustava, poglavito tako velike, u pravilu stupaju na snagu s početkom kalendarske godine. Proračun 2018. godine je uravnotežen, no iskače činjenica da su gotovo sve skupine rashoda države povećane. Povišica službenicima dovela je do rasta mase plaća za čak 1,4 milijardu kuna. Imali smo i dva kruga indeksacija mirovina, što se vidi u rastu rashoda na toj stavci. Rasli su nijansu i materijalni rashodi. Za plaćanje jamstava država je izdvojila 2,7 milijardi kuna, a u tome je čak 2,5 milijardi kuna Uljanikovih dugova.

U slučaju stagnacije gospodarstva ili lošije turističke sezone ti se narasli apetiti više ne bi mogli financirati bez novog ciklusa zaduživanja pa valja održavati optimizam među potrošačima. Prihodi države posljedica su bolje kupovne moći. Najveći je skok zabilježen kroz PDV kojim je ubrana 51 milijarda kuna, odnosno četiri milijarde kuna više nego u 2017. godini. Nadoknađen je kompletan gubitak prihoda od poreza na dohodak koji je prepušten lokalnim jedinicama, a riječ je o dvije milijarde kuna.

Čak je i porez na dobit donio rast prihoda unatoč činjenici da su porezne stope manje. Pozitivno je da se povećala i apsorbcija EU sredstava pa je tako iznos povučenih sredstava skočio 26 posto, na 10,7 milijardi kuna. U proračunskim stavkama iskače pak veliki pad prihoda od imovine. Naime, država je od svojih tvrtki i imovine koju iznajmljuje ili ju je prodavala ubrala samo 2,2 milijarde kuna, a godinu ranije imali su tri milijarde kuna. Za pad prihoda najviše su odgovorni HEP i Ina, tvrtke od kojih država ima najveće prihode kroz isplatu dobiti i dividende. HEP je tako u 2016. ostvario tri puta veću dobit nego u 2017. pa je i uplatio manje novca u proračun.

 

3,3 posto

više novca slilo se u proračun od PDV-a i poreza na dobit te ostalih poreza

Tako je u proračun za 2017. godinu uplatio 794 milijuna kuna, a u lanjski proračun samo 218 milijuna kuna. Ipak, manje se novca ubralo i iznajmljivanjem i koncesijama na državnu imovinu.  Svaka Vlada ima problem s komercijalizacijom državne imovine i efikasnim poslovanjem državnih tvrtki pa bilježi nisku razinu prihoda od imovine koja je svojevremeno procijenjena na više od 30 milijardi eura. U iskorištavanju potencijala državne imovine leži i mogućnost jačeg rasterećenja gospodarstva pa je to područje na kojem zaista treba raditi.

Novim ciklusom privatizacije, prodajom nekretnina i boljim upravljanjem tvrtkama mogao bi se napraviti iskorak nužan da se dodatno smanje porezi i ostali nameti. Marić na valu rasta gospodarstva smanjuje i javni dug. Impresivan je podatak da je udio javnog duga u BDP-u u tri godine smanjio za 10 postotnih poena pa je zaključno s 2018. godinom udio javnog duga u ekonomiji smanjen na 74,6 posto.

I to je poprilično visoka razina, ali pohvalan je trend po kojem se hrvatski javni dug smanjuje četiri puta brže od zahtjeva postavljenih Maastrichtskim sporazumom koji definira uvjete za ulazak u eurozonu. U ovom trenutku imamo ispunjene sve formalne uvjete za adopciju eura i možemo krenuti u taj postupak koji traje najmanje tri godine. Uslijed pada javnog duga pali su i rashodi za kamate. Zbog povoljnog refinanciranja obveznica sada nam je dovoljno 9,2 milijarde kuna za plaćanje kamata, a prije tri godine bilo je nužno za tu stavku izdvojiti čak 12 milijardi kuna. 

Komentari (1)
  • osi3
    osi3 15:20 18.5.2019.

    Povećana potrošnja? Njemački i irski emigranti se raspojasaju kad dođu doma na odmor.

  • viewer
    viewer 9:14 18.5.2019.

    Troškovi opće administracije ne bi smjeli rasti, sve da se plaće uposlenima povećaju i 10%. Ali kad vidim kako rade naše “paper producing companies”, onda mi je jasno zašto nam treba više novca. Digitalizacija javnog servisa je u povojima. Za jednu stavku, za koju na zapadu ne trebaš uopće izići iz kuće i obijat neki šalter, kod nas izgubiš tri dana viseć po šalterima i ispunjavajuć razne bezsmislene obrasce. Ja sam za povrat preplaćenih sredstava izgubio tri dana. U Njemačko bi mi ga vratili na tekući račun s kojeg je plaćen, prije toga bi dobio mail poruku ili sms poruku, da li je u redu ako mi novac vrate na taj njima poznati račun. I to je sve.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!