Udruga gradova RH sa 84 člana od 127 gradova utvrdila je u području javnih cesta, osnovnog školstva, nadzora gradskog prometa te izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola prioritete za daljnju decentralizaciju u 2008. Uputit će ih Vladi i Saboru kao podlogu za donošenje potrebnih zakona, a zatražit će potpuno ratificiranje Europske povelje o lokalnoj samoupravi te donošenje Zakona o radnim odnosima službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi. Gradove zanima i učinak lani provedene financijske decentralizacije kojom je državnom proračunu pripao cijeli prihod od poreza na dobit, a JLS-ima je povećan udio u porezu na dohodak. Prvi im podatci govore o ispodprosječnom rastu prihoda i smanjenju udjela lokalne samouprave u ukupnim poreznim prihodima od dohotka i dobiti, dok je država znatnije profitirala.

Slaba korist
Prema računici iz polugodišnjeg izvješća koju je prezentirao predsjednik Udruge, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP), od takve je raspodjele poreznih prihoda neusporedivo više profitirala državna blagajna, a korist je JLS-a slaba. Uz ogradu da treba vidjeti konačno izvješće, Obersnel je naveo podatak da su prihodi od poreza na dobit državi u prvih šest mjeseci 2007. ostvarili rast od 1,4 milijardi kuna (povećanje od tri milijarde kuna), a lokalni su prihodi rasli znatno sporije te su iznosili 137 milijuna kuna.“U protekli sedam godina udjel JLS-a u ta dva porezna prihoda kretao se na razini od 42 do 43 posto, a sada je pao na 36 posto. Potvrdi li se u stručnoj analizi nakon donošenja konačne odluke o izvršenju državnog i lokalnih proračuna, to znači da nije ostvaren cilj fiskalne decentrlizacije. Trebat će se onda tražiti druga rješenja u raspodjeli poreza, a moguće je ili drukčije raspodjeliti porez na dobit ili povećati udjele JLS-a u porezu na dohodak”, kazao je Obersnel. Rasprava koja tako tek slijedi bavit će se pitanjem bi li lokalni prihodi bili veći da je ostao na snazi stari model raspodjele te uočenim neravnomjernostima među gradovima. Gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić navela je porast šibenskih prihoda za 20 milijuna kuna, a čulo se i da je Zagreb navodno lošije prošao za samo 50 milijuna kuna. Udruga će tražiti od Vlade da se zakonski omogući prenošenje poslova upravljanja, građenja, rekonstruiranja i održavanja javnih cesta na velike gradove i gradove sjedišta županija te pripadajuća financijska sredstva. To je omogućeno zakonski još 2005., no gradovi ih ne mogu preuzeti budući da nije izmjenjen Zakona o javnim cestama i drugi propisi. Iako nije naznačila točan iznos, Udruga gradova računa na dio prihoda koji skupljaju u Hrvatskim cestama od registracije za vozila i naknada za ceste koji bi trebali ostati u fondu poravnanja. Smatraju da bi bilo primjereno da se dio sredstva troši tamo gdje se ubire, a preuzimanjem tih poslova gradovi bi mogli bolje koordinirati izgradnju i održavanje prometnica te komunalne infrastrukture na svom području. “Država je prenijela na 32 grada osnivačka prava za osnovne škole u prvoj fazi decentralizacije još 2001., a za time postoji velik interes kod mnogih gradova, pa nema razloga da im se to ne onemogući”, kazao je Obersnel. U Udruzi smatraju da iskustva ta 32 grada pokazuju značajno poboljšanje uvjeta za rad osnovnih škola te dokazuju njihovu sposobnost da preuzmu dodatne ovlasti za osnovno školstvo. Zaključuju da na navedena 32 grada u 2008. treba prenijeti sve ovlasti koje još nemaju, a to su planiranje, financiranje i upravljanje osnovnim školama. Za preostale gradove traže prijenos sredstava i nadležnosti u osnovnom školstvu koje imaju 32 grada, a to su odgovornost za financiranje troškova korištenja, održavanje prostorija i opreme, nabave školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala te male kapitalne investicije.

Gradski promet
Udruga će, pošto je resorni ministar nakon tri godine njihovog čekanja donio pravilnik koji nije definirao sve što zakon dozvoljava, da na gradove prijeđe nadzor cestovnog prometa na području grada. Uz nadzor nad pogrešno parkiranim vozilima, žele dobiti nadzor nad pješacima i pješačkim prijelazima te mjerenje brzine u graskom prometu. Kako bi se spriječilo da stanovnici općina moraju putovati u sjedište županije po građevinske i lokacijske dozvole, traže da se zainteresiranim gradovima omogući preuzimanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za vlastito područje te gravitirajuće općine. Mogućnost prijenosa ovih poslova na gradove predviđena je zakonom, ali treba još omogućiti da gradovi i općine osnuju zajedničko tijelo koje bi obavljalo te poslove.