Rješenje na pomolu: U slučaju prihvaćanja plana namirili bi se radnici, država, dobavljači i banke

Ukupna financijska stavka po kojoj bi bio započet novi biznis iznosi oko 140 milijuna kuna/Dino Stanin/PIXSELL Ukupna financijska stavka po kojoj bi bio započet novi biznis iznosi oko 140 milijuna kuna/Dino Stanin/PIXSELL

Od četiri skupine vjerovnika plan podržavaju tri, dok je u skupini razlučnih vjerovnika presudna odluka HBOR-a.

Kalifornijska tvrtka MRC Rock&Sand LLC hrvatskoga iseljenika Mile Grbića, inače najbolji ponuđač i strateški partner stečajnog dužnika Jadrankamena iz Pučišća koji je tako i 'zacrtan' u stečajnom planu, nakon što je ostvarila američki san, nalazi se na korak od novog početka, ali u Hrvatskoj.

To znači ipak dvije stvari: s jedne strane je povratnički plan za novi biznis početak u domovini vrlo izgledan, sa svim benefitima od novog ulaganja za radnike i ostale vjerovnike, lokalnu zajednicu i šire, ali još uvijek nije jasno hoće li poduzetničku inicijativu MRC Rock&Sand LLC uspješno realizirati kroz preuzimanje pučiškog dužnika i isplatu vjerovnika, i što je jednako bitno te kako je planom predviđeno - započeti nove investicije i zapošljavanje na otoku Braču. 

Ukupna financijska injekcija po kojoj bi tako bio započet novi biznis -  uključuje predviđeno namirenje 4 skupine vjerovnika te završetak investicijskog ciklusa, iznosi oko 140 milijuna kuna, od čega se 103,5 milijuna kuna tiče obveze dokapitalizacije tvrtke s iznosom od 45 milijuna kuna u roku mjesec dana od potvrde stečajnog plana te namirenja vjerovnika po različitim jednadžbama. K tome, postoji i obveza na daljnja ulaganja u iznosu od 37 milijuna tijekom 4 godine, a s izglasanim planom stečaj propale tvrtke bivšeg vlasnika Brune Orešara bio bi 'ad acta'. 

Odluka o planu u rukama je vjerovnika koji će glasovati na ročištu 6. prosinca, u postupku koji se vodi na Trgovačkom sudu u Splitu. U skupini vjerovnika prvog višeg isplatnog reda u kojoj su bivši i sadašnji radnici (299) te Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (AORT), stanje je već jasno, odnosno glasovi podrške su čini se sigurni. To se potkrjepljuje i punomoćima koje je više od polovice radnika dalo odvjetniku koji će u njihovo ime glasovati za plan.

Također, izgleda da pozitivno raspoloženje prevladava i u drugim skupinama, što je razumljivo jer, primjerice, svi u skupini drugog višeg isplatnog reda u kojoj su 93 neosigurana vjerovnika u slučaju likvidacije bi ostali 'kratkih rukava' dok se po planu namiruju oko 13%. No, uz jednu iznimku, jer se pokazuje vis a vis potrebnog broja glasova da bi plan bio prihvaćen po zakonskom kriteriju koji vrijedi za sve skupine, da je trenutno ključan tek jedan vjerovnik.  Posrijedi je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), na čije stajalište oko plana za okončanje stečaja, i to u njegovoj osmoj godini, još se čeka, što je zanimljiv moment u širem kontekstu, od uloge koju državna razvojna i izvozna banka inače ima u praćenju gospodarstva, do toga da je država kao njezin vlasnik plan već podržala, po nekima čak i neočekivano brzo.

Kako bilo, činjenica da je HBOR jedan od 8 razlučnih vjerovnika, te da se nalazi u četvrtoj skupini s ostalim hipotekarnim vjerovnicima, ali se još ne izjašnjava, tumači se kao kritična točka o kojoj ovisi opstojnost cijelog plana. U istoj je skupini B2 Kapital, najveći razlučni i stečajni vjerovnik Jadrankamena, koji cijelo vrijeme podržava preustroj i donošenje stečajnog plana, pa se njegova podrška očekuje zbog aktivnog sudjelovanja tijekom postupka.

Zatim Ministarstvo financija koje je svoju suglasnost dalo, uz glavni uvjet da se planom namirenja na obročnu otplatu obračuna kamata od 4,5%.  Kako ta dva razlučna vjerovnika zajedno drže 2/3 priznatih tražbina u četvrtoj skupini, tako je ispunjen prvi zakonski uvjet za izglasavanje plana u toj skupini. No drugi koji se tiče broja vjerovnika (obične većine) zasad nije u njoj postignut: da bi plan prošao potrebno je da ga prihvati 5 od 8 razlučnih vjerovnika, pa će upravo zato HBOR i imati presudnu ulogu. Naime, ostali razlučni vjernici koji su plan podržali su Nava banka u stečaju te Croatia osiguranje, dok je kod preostala tri razlučna vjerovnika odlučivanje o tome podvrgnuto bitno složenijoj i težoj proceduri, s obzirom na okolnost su posrijedi tri banke u stečaju.

To su stečajni dužnici Credo banka, Splitsko-dalmatinska banka i Centar banka. Stečajni plan koji je izradila upraviteljica Anči Bašić na osnovu ponude Gabrićeve tvrtke (prihvaćenoj na Odboru vjerovnika kao najboljoj u konkurenciji s ponuđačima GPD Zagreb i Kamen) dobio je zeleno svjetlo Odbora vjerovnika. Tijekom ljeta su na tom tijelu utvrdili njegov konačni prijedlog, a krajem listopada potvrdili da se plan može uputiti sudu radi rasprave i glasovanja.

Predsjednik Odbora vjerovnika, ujedno i načelnik Općine Pučišća Marino Kaštelan navodi da se u slučaju usvajanja plana i njegove pravomoćnosti, predviđa upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar, a potom u roku od 3 dana kreće isplata preostalih radničkih tražbina u iznosu od 14,67 mil. kn u tri obroka. Tada, naime, na naplatu dospijeva prva rata isplate radnicima koja iznosi 40% preostalih potraživanja radnika, druga rata od 30% dospijeva 6 mjeseci nakon isplate prve rate, a posljednja rata od 30% daljnjih 6 mjeseci nakon isplate druge rate.

"Bivši i sadašnji radnici Jadrankamena, njih 299, dobili bi sva svoja preostala potraživanja u roku tek nešto više od godine dana nakon pravomoćnosti stečajnog plana. Tako bi se namirio i AORT u ukupnom iznosu od 6,36 mil. kn te Porezna uprava za poreze i doprinose koji iznose 20,75 mil. kn s kamatama. No, ne mogu zamisliti situaciju u kojoj država, odnosno Ministarstvo financija podržava plan, dok bi HBOR imao drugačiji stav, što bi ugrozilo i ulaganje u otočku proizvodnju i spriječilo novo zapošljavanje", kaže Kaštelan.

Čini se da je HBOR zauzeo dobru i sigurnu poziciju zato što ima vrlo kvalitetno osiguranje u vidu hipoteke na pogonu Jadrankamena u Kaštelima, na kojem je prvi upisao osiguranje, što znači da bi u slučaju likvidacije od prodaje moguće prošao i bolje. Po planu bi razlučni vjerovnici trebali pristati na otpis 52% tražbina i isplatu 48% u 5 rata, u jednakom iznosu i s kamatom od 4,5% na obročnu otplat, dijelom i u korist očuvanja i razvoja ove otočke proizvodnje.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!