Novo ubrzanje BDP-a, ali i poljuljan optimizam

Dok statistika ukazuje na brži rast, indeks pouzdanja kućanstava posustao/Fotolia Dok statistika ukazuje na brži rast, indeks pouzdanja kućanstava posustao/Fotolia

Najnoviji signal je vrijednost srpanjskog izvoza koji je 26,7% veći nego u istom mjesecu lani.

Nakon usporavanja stope rasta BDP-a u razdoblju travanj-lipanj na 0,2 posto na tromjesečnoj razini i na 2,4 posto u odnosu na drugi lanjski kvartal, prvi pokazatelji dinamike gospodarske aktivnosti za treće tromjesečje nagovještavaju da je ponovno izgledno njegovo ubrzanje.

To su na temelju model brze procjene BDP-a zaključili i analitičari Hrvatske narodne banke, zadržavajući se, dakako, samo na opisnom zaključku. Dostupni mjesečni pokazatelji za srpanj, naime, redom su se pokazali pozitivnijima nego lipanjski, od prometa trgovine na malo i obujma industrijske proizvodnje do izvozno-uvoznih podataka. U srpnju je tako industrijska proizvodnja porasla za 4,8 posto u odnosu na lipanj, čime je na tromjesečnoj razini ostvaren rast od 2,7 posto, ističu istraživači HNB-a u najnovijem Biltenu.

Povećanju u odnosu na prethodna tri mjeseca najviše je, kažu, pridonio rast proizvodnje intermedijarnih proizvoda te netrajnih dobara za široku potrošnju, a povećala se i proizvodnja energije. Nasuprot tome, istodobni je pad proizvodnje kapitalnih proizvoda i trajnih dobara (na tromjesečnoj razini) prigušio rast industrije.  Bolje je brojke srpanj donio i kad je riječ o realnom prometu od trgovine na malo, koji je na tromjesečnoj razini ojačao za 0,3 posto.

Usto, pozitivnije vrijednosti zabilježene su u sedmom mjesecu i u robnoj razmjeni.  DZS je zasad iznio samo preliminarne podatke za prvih sedam mjeseci, no iz njih proizlazi da je vrijednost srpanjskog robnog izvoza bila čak 26,7% ili gotovo 2,5 milijarde kuna veća nego u istom mjesecu lani, dok je stopa rasta uvoza bila znatno manjih 5,7% (što znači povećanje za niti 900 milijuna). Kumulativno gledano, time je ovogodišnja (7-mjesečna) stopa rasta izvoza premašila onu na strani uvoza (8,2 prema 6,9%), dok je još na polugodištu tempom prednjačio uvoz sa stopom rasta od 7,4 posto nasuprot izvozne od +5,5 posto.

 

2,7 posto

rast industrije na tromjesečnoj razini

Međutim, usporedno s naznakama ubrzanja kvartalnog BDP-a, i kod kućanstava i poslovnog sektora u pogledu daljnjeg razvoja ekonomskog ambijenta očekivanja lagano splašnjavaju. "Rezultati Ankete o očekivanjima kućanstava pokazuju da se prosječna razina indeksa njihova pouzdanja u srpnju i kolovozu nalazi ispod ostvarenja u drugom tromjesečju ove godine, ponajprije zbog pogoršanih očekivanja glede ekonomske situacije u Hrvatskoj za 12 mjeseci u usporedbi sa stanjem danas", kažu u središnjoj banci.

Ipak, indeks pouzdanja potrošača i dalje se nalazi na relativno visokim razinama.  Kad je posrijedi poslovni optimizam, najbolje raspoloženje i očekivanja pokazuje građevina. Prema HNB-ovoj Anketi, u srpnju i kolovozu u tom je sektoru vidljiv oporavak optimizma u usporedbi s prosjekom prethodnog tromjesečja. Indeks pouzdanja u građevinarstvu time je, podcrtavaju u HNB-u, ponovno dosegnuo razinu s početka ove godine koja je ujedno bila i najviša otkad se mjere poslovna očekivanja. Iako najnoviji nalazi sugeriraju da su se i očekivanja u industriji donekle oporavila (nakon zamjetnog pada u drugom kvartalu), u industriji je indeks pouzdanja i dalje slabiji nego početkom godine. 

Ako je suditi prema anketama središnje banke, u djelatnostima usluga ovog je ljeta zaustavljen rast indeksa pouzdanja koji je bez zastoja trajao od sredine prošle godine. Slično je i kod poduzetnika u trgovini; nakon značajna rasta njihova pouzdanja u prvom kvartalu, očekivanja su im blago smanjena. Djelatnosti trgovine istodobno su, uz ostale uslužne djelatnosti povezane s turizmom i građevinarstvo, najviše pridonijele rastu zaposlenosti.

Podaci za srpanj upućuju na usporavanje ukupnog rasta zaposlenosti, a u HNB-u to u prvom redu pripisuju slabijem povećanju broja zaposlenih u uslužnim djelatnostima vezanim uz turizam. Turistička sezona, koja sa svim posrednim utjecajima umnogome daje pečat i gospodarskom rastu, ipak će se i ove godine očito pokazati dobrom. 

Ministar turizma Gari Cappelli ovih je dana izjavio da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen rast turističkih dolazaka za pet posto, a noćenja za dva posto, kao i da su i financijski pokazatelji turističke potrošnje na razini očekivanja i predviđanja. Prema njegovim tvrdnjama, fiskalizirano je deset posto računa više što se tiče smještaja, sedam posto više vezano za ugostiteljske usluge, a 13 posto više agencijskih. "To znači oko milijardu i pol kuna više fiskaliziranog prometa više nego lani", zaključio je ministar.

Prema svemu sudeći, državi s proračunom očito i dalje ide dobro, no ministar financija Zdravko Marić nesumnjivo ima razloga što se nerado hvali tempom punjenja proračuna. O tome ponešto govore podaci ministarstva na koje se pozivaju analitičari središnje banke. "Prema podacima za drugo tromjesečje, na razini središnje države ostvaren je višak od 3,4 milijarde kuna, slično kao i u istom razdoblju 2018.

U srpnju se višak u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećao jer je rast prihoda bio snažniji od rasta rashoda", ističu u svom Biltenu. A tom snažnijem rastu prihoda nesumnjivo je pridonio i izdašniji PDV, za što su dijelom zaslužne lipanjske uplate koje su zbog rasporeda vikenda knjižene u srpnju. I to prebacivanje PDV-a ide u prilog  očekivanju blagog ubrzanja rasta BDP-a u trećem kvartalu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve