Novi prijedlog Ovršnog zakona muči i banke s EU putovnicama

Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a i odvjetnik/Marko Lukunić/PIXSELL Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a i odvjetnik/Marko Lukunić/PIXSELL

Definicija da je banka banka jedino ako je iz Hrvatske, unatoč EU pravilima, poslana u Sabor.

Banke su banke jedino ako su registrirane u Hrvatskoj sporna je formulacija iz novog Ovršnog zakona, koja je nakon što ju je kroz javnu raspravu osmislilo i protežiralo Ministarstvo pravosuđa, sada dobila i podršku Vlade.

Takav prijedlog zakona sa spornim člankom 3. stavak 22, koji banke s valjanim EU putovnicama poput Revoluta i N26 ne priznaje kao banke u Hrvatskoj, Vlada je uputila u Sabor na izglasavanje i očekuje da će stupiti na snagu u srpnju 2020. Dodatno, u kombinaciji s postojećim Zakonom o porezu na dohodak, koji traži da se plaća radnicima mogu isplatiti isključivo na račun u banci, takav Ovršni zakon onemogućava novim igračima iz EU da se pod jednakim uvjetima natječu za klijente u Hrvatskoj.

Građani, primjerice, zbog toga neće smjeti primati plaću u bankama poput Revoluta i N26. I dok Ministarstvo pravosuđa, koje je i osmislilo novu definiciju banke, u tome ne vidi ništa sporno, novi igrači pozorno prate situaciju i čekaju razvoj situacije.

Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a kaže da se susreo s predstavnicima Revoluta i N26.  "Oni dijele moje mišljenje da se ne radi o planiranom udaru na mobilne banke, već o nespretnoj formulaciji koja je proizašla iz vječitog pokušavanja da se bolje uredi sustav ovrhe u Hrvatskoj, jer sigurno da to nije dobra poruka fintech tvrtkama i žao mi je da se Vlada barem ne očituje da isto nije usmjereno ni protiv kojeg projekta", kaže Hrdalo.

Dodaje da je u posljednje vrijeme pokrenut niz pozitivnih inicijativa po pitanju fintecha u Hrvatskoj, poput Hanfinog Inovacijskog huba. Međutim, ističe da kad se uspoređuje Hrvatska s drugim članicama Unije, kod nas zakonodavac ima praksu izabrati najrestriktivnija rješenja koja koče napredak.

"U Njemačkoj se baš implementira Peta direktiva o sprječavanju pranja novca tako da dozvoljava poslovnim bankama da drže kriptovalute, dok se prethodno u Hrvatskoj uveo niz nepotrebnih i neprovedivih mjera uz obrazloženje da se to mora jer dolazi iz EU, iako vidimo da ipak nije slučaj", zaključuje Hrdalo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!