Novi način financiranja lokalne uprave je put nazad

Autor: Poslovni dnevnik , 09. rujan 2015. u 22:00
Anto Bajo, Institut za javne financije/ Petar Glebov/PIXSELL

Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne uprave daleko su od jednostavnog sustava preraspodjele.

Najnoviji prijedlog izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavlja korak unatrag od jednostavnog, učinkovitog i transparentnog sustava preraspodjele sredstava prikupljenih od poreza na dohodak.

Njegovo uvođenje je i dalje ostaje izazov za postojeću ili neku novu buduću Vladu, drže analitičari Instituta za javne financije (IJF). U novom aktualnom osvrtu 'Petnaeste izmjene Zakona o financiranju lokalnih jedinica' Anto Bajo s IJF-a i Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, uz ostalo, upozoravaju i na učestalo mijenjanje tog zakona, izvorno donesenog još 1993. godine. Od 2001. počeo je proces fiskalne decentralizacije prijenosom ovlasti i odgovornosti za financiranje decentraliziranih javnih funkcija sa središnje države na županije, općine i gradove i od tada se politika decentralizacije neprestano mijenja.  

Novi prijedlog predviđa ponovne promjene raspodjele prihoda od poreza na dohodak, i to samo za lokalne jedinice na brdsko-planinskim područjima razvrstane u III i IV skupinu prema indeksu razvijenosti. Donošenje ovih promjena moglo bi negativno utjecati na fiskalni položaj županija na čijem području se one nalaze i narušiti fiskalne odnose između različitih razina vlasti, drže Bajo i Primorac. Naime, predložene izmjene predviđaju da se lokalnim jedinicama koje su uslijed prijašnjih zakonskih izmjena "ispale" iz kategorija za povlašteni tretman u sustavu financiranja dosadašnja privremena isplata pomoći iz državnog proračuna zamjeni mjerama trajnog karaktera, i to kroz niz dodatne povoljnosti koje će se uvesti u raspodjeli poreza na dohodak.

Vlada Republike Hrvatske predlaže da se za te jedinice poveća nenamjenski udio u prihodima od poreza na dohodak sa 60 na 70,5 posto. Vlada također traži da se osigura pravo na dodatni udio u porezu na dohodak od deset posto namijenjen financiranju kapitalnih projekata. To bi, pak, značilo i da se udio županija u prihodima od poreza na dohodak smanjio sa 16,5 na 12 posto te bi se ukinula pozicija za pomoć izravnanja za decentralizirane funkcije, navodi se u Bajinom i Primorčevom osvrtu 'Petnaeste izmjene Zakona o financiranju lokalnih jedinica'. 

Komentirajte prvi

New Report

Close