Novi Europljani najviše vjeruju svojim središnjim bankama

Autor: Igor Medić , 16. studeni 2006. u 06:30

S eurom najupoznatiji su Slovenci, najmanje su ga koristili Letonci. Pedeset osam posto ispitanika slabo je ili
nikako informirano o euru. Najmanje informacija imaju Mađari, 73 posto, i Letonci, 65 posto

Sa zajedničkom europskom valutom eurom od svih novih članica najupoznatiji su naši susjedi Slovenci, kojih ga je do sada vidjelo 95 posto, a rabilo 80 posto, pokazalo je najnovije istraživanje koje je proveo Eurobarometar o uvođenju eura u nove članice EU. Ovo otkriće i ne čudi zato što je Slovenija prva od svih 10 novih članica koja je ispunila sve potrebne kriterije te uvodi euro 1. siječnja sljedeće godine. Slovence prate Česi, od kojih je 83 posto do sada vidjelo zajedničku europsku valutu, no rabilo ju je tek nešto više od polovice, 56 posto. Najslabiji su bili Letonci, kojih je 69 posto vidjelo euro, a rabilo ga samo 37 posto.

Povjerenje u izvor
Sve nove članice obvezne su prijeći na zajedničku valutu čim se ispune ekonomski kriteriji koje propisuje Sporazum iz Maastrichta. Osnovni Maastrichtski kriteriji za uključivanje u Europsku monetarnu uniju (EMU) prvenstveno su inflacijski, tj. stopa inflacije ne smije biti za više od 1,5-postotnih bodova iznad prosjeka triju zemalja s najnižom inflacijom. Tu su također fiskalni kriteriji, odnosno deficit proračuna ne smije prelaziti razinu od tri posto BDP-a, a ukupan javni dug ne smije biti viši od 60 posto BDP-a. Tečajni kriterij nalaže da članica EU mora tijekom barem dvije godine bez ozbiljnih tenzija sudjelovati u Europskom tečajnom mehanizmu, što znači da tečaj njezine valute prema euru mora fluktuirati unutar dopuštenih granica +/- 15 posto u odnosu na središnji paritet. Osim toga, dugoročne kamatne stope ne smiju za više od dva postotna poena prelaziti prosjek triju zemalja s najnižom inflacijom. Istraživanje statističkog ureda EU također je otkrilo povezanosti između nesposobnosti ispunjavanja kriterija i opće razine informiranosti o zajedničkoj valuti. Ukupno 58 posto ispitanika u novim zemljama reklo je da su ili slabo informirani o euru ili pak uopće nisu, a onih koji su dobro ili vrlo dobro je tek 40 posto. Među onima koji tvrde da imaju najmanje informacija o euru su Mađari, 73 posto, i Letonci, 65 posto. Zanimljivo je kako u nekim zemljama čiji stanovnici nemaju dovoljno podataka jedan od tri ispitanika kaže kako zapravo i ne želi znati više, a tu prednjače Poljaci, s 33 posto, te Česi i Estonci s po 30 posto. Povjerenje u izvor je ključan faktor za informiranje stanovništva, a najviše se vjeruje središnjim bankama u pojedinim zemljama, 77 posto, za kojima slijede europske institucije sa 67 posto te komercijalne banke kojima vjeruje 47 posto ispitanika. Kako bi se građani lakše privikli na novu valutu, ključno je istovremeno isticanje cijena i u eurima i u domaćoj valuti, što želi golema većina od 85 posto ispitanika. Unatoč nedovoljnoj informiranosti ukupno raspoloženje prema uvođenju eura je ipak pozitivno, pa tako 50 posto anketiranih vjeruje kako će posljedice uvođenja biti pozitivne ili vrlo pozitivne nasuprot 36 posto pesimista koji smatraju da će biti negativne ili vrlo negativne. Među najvećim optimistima su Slovenci, kojih 61 posto vjeruje da će im euro koristiti, a Česi su najskeptičniji sa samo 35 posto. Primjetna je i određena nostalgija prema domaćim valutama, pa je tek nešto više ispitanika sretno što će euro zamijeniti nacionalne valute, njih 47 posto naspram 43 posto onih koji se ne vesele novom novcu.

Više europljani
Jedan od glavni ciljeva eura je stabilnost cijena, a Europska središnja banka propisuje da godišnja inflacija ne smije biti veća od 2,4 posto. Kako je pokazalo istraživanje, stanovnici novih članica u velikoj mjeri ne vjeruju da će se to uspjeti ostvariti uvođenjem eura, pa ukupno gledajući svega 28 posto njih u svih 10 zemalja vjeruje kako će se to postići. Gledano po zemljama, optimističniji su bili Mađari, kojih u to vjeruje 43 posto, a najveći pesimisti su stanovnici Cipra. Unatoč tome, većina građana novih zemalja ipak kaže kako će se zbog zajedničke valute više osjećati Europljanima, njih 56 posto naspram 36 posto onih koji tvrde da neće. Na prvom mjestu su ponovno Slovenci, sa 68 posto, a na zadnjem su Mađari, sa 66 posto ispitanika, koji su izjavili kako euro neće doprinijeti da se osjećaju više Europljanima.

Kampanja uoči uvođenja eura

LJUBLJANA – Mjesec i pol dana uoči uvođenja eura i povlačenja dosadašnje valute tolar, u Sloveniji je od utorka počela završna medijska kampanja osvješćivanja domaće javnosti kako bi taj čin protekao što lakše i bez teškoća. Ministar za financije Andrej Bajuk izjavio je da je u glatkom preuzimanju eura najvažnija uloga nevladinih udruga i medija, ali i samih potrošača koji bi mogli “glasovati nogama”, odnosno ne odlaziti u trgovine koje prelazak na euro iskoriste za neopravdano dizanje cijena ili njihovo zaokruživanje “prema gore”. Upravo to je, pokazuju istraživanja, najveći strah Slovenaca uoči napuštanja domaće valute na koju su navikli. Cijela dvogodišnja medijska kampanja uz uvođenje eura, koja je započela lani, stajat će dva milijuna eura, od čega polovicu daje Europska komisija. Najveći trošak završne kampanje uoči preuzimanja eura bit će emitiranje triju posebnih televizijskih spotova kojima se Slovenci upozoravaju da euro vrijedi više od tolara jer, kako se ističe, nema nevrijednog “sitniša”, te da će problem sa starom tolarskom ušteđevinom najlakše riješiti tako da je do kraja godine ulože u banke koje će to automatski i bez troška konvertirati u eure.
(H)




Komentirajte prvi

New Report

Close