Novca za projekte s otpadom ima dovoljno, ali ne i vremena

Sudionici panela o izvorima financiranja u gospodarenju otpadom/Davorin Višnjić/PIXSELL Sudionici panela o izvorima financiranja u gospodarenju otpadom/Davorin Višnjić/PIXSELL

Teško je situaciju promatrati na razini čitave RH, nije ista situacija u npr. Krku koji je najdalje otišao u gospodarenju, ili Osijeku i Zagrebu

Gospodarenje otpadom je pitanje ekonomije i troškova, ali isto tako je to i društveno pitanje - što ostavljamo generacijama koje dolaze, rečeno je na otvaranju 8. Croatia Waste Expo 2019. koji je u petak održan u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika kazao je da se problematika gospodarenja otpadom putem ovakvih konferencija i na ovaj način promovira već šest godina.  "U ovom sektoru nema velikih i brzih pomaka te je ovo događanje bitno i kao mjesto dijaloga o ovoj temi, a čega u našem društvu često nedostaje. Zato i tematika ovog događanja nije što je sada nego što će i što bi moglo biti u narednom razdoblju pokušavajući se odmaknuti od političke buke koja skreće često pozornost s onog bitnog i stavlja fokus na neke stvari i strasti koje su nam možda i u drugom planu", kazao je Nišević.

Zatvaranje odlagališta
Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknula je da je gospodarenje otpadom već davno dio kružnoga gospodarstvo i utječe na čitavo gospodarstvo i društvo.  "Plan gospodarenja otpadom je čitav ciklus od stvaranja, zbrinjavanja do prerade i recikliranja i ponovne uporabe toga otpada kao industrijske ili energetske sirovine.

 

Vić

Mi nismo čekali ulazak Hrvatske u EU te EU direktive i EU fondove već smo u projekte krenuli sami i s partnerima u Mađarskoj i Srbiji.

Postojeća EU regulativa podrazumijeva da do 2020. recikliramo 50 posto papira, plastike i metala te 75 posto građevinskog otpada. No, lani je donesena i nova regulativa do 2035. koja diže te standarde za 10-15 posto", kazala je Radović Josić. Dodaje da u Hrvatskoj sad recikliramo oko 30, a odlažemo 70 posto otpada, a EU direktiva govori da bi se trebalo odlagati maksimalno 10 posto, a što govori da smo još dosta daleko od cilja. EU novcem se financira opremanje reciklažnih dvorišta te 23 centra za gospodarenje otpadom kao i čitava infrastruktura spremnika i vozila za taj sustav.

Dodala je da je danas planirani broj takvih centara smanjen na devet, a u konačnici će ih možda biti i manje.  "Kako bismo se držali EU regulative, morali smo donijeti dinamiku zatvaranja postojećih odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju europske, ali ni nacionalne uvjete. Tu su i mjere za smanjenje plastike koja završava u moru, a ona se prije svega odnosi na smanjenje jednokratne plastike za hranu i piće, vrećica, boce za piće, štapići za uši i sličnog", naglasila je Sanja Radović Josić. Financiranje je jedna od najbitnijih stavki postavljanja svakog sustava, pa tako i onoga gospodarenja otpadom, rečeno je na panelu "Izvori financiranja gospodarenja otpadom u kružnom gospodarstvu" koji se održao u sklopu 8. Croatia Waste Expoa 2019.

 

Ćurko

Nije isključeno da dobar dio novca koji nam je EU namijenio za gospodarenje otpadom izmakne.

Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike pojašnjava da Hrvatska ima 2,8 milijardi kuna iz EU fondova do 2020. godine za gospodarenje otpadom, a bilo je više natječaja na kojima su se gradovi, općine i županije mogle javiti.  "Dosad je ugovoreno 2,2 milijardi s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a do kraja godine ima još nekoliko značajnih javnih poziva. Mislim da novca ima dovoljno i da novac nije ključni problem. Veći problem je vrijeme da se to sve odradi. Procedura je kakva jest, ali EU pravila se moraju poštovati", kazala je Radović Josić.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističe da se sigurno ne može jednako pristupiti rješavanju problema gospodarenja, a i financiranja, projekata gospodarenja otpadom u Zagrebu i nekim manjim gradovima. "Mogu li se javni natječaji bolje prilagoditi korisnicima, svakako mogu. Treba više komunicirati s predstavnicima gradova i općina i vidjeti koje su njihove potrebe i onda prema tome prilagoditi javni poziv. No, procedure su zadane od EU i moraju se strogo poštovati" kaže Čilić.

Komunalci se transformiraju
Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističe da nije isključeno da dobar dio novca koji nam je EU namijenio za gospodarenje otpadom izmakne, jer dio jedinica lokalne samouprave kalkulira i ne želi riskirati da sami krenu s projektima koje bi onda mogli prijaviti na EU fondove nego se isključivo čekaju takvi fondovi.

 

Radović Josić

Dosad je ugovoreno 2,2 milijardi kuna s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a do kraja godine ima još javnih poziva.

  "Komunalna društva u vlasništvu gradova i općina su se zadnjih godina dosta transformirala te su, uz EU poticaje ili bez njih, modernizirala poslovanje i tehnologiju gospodarenja otpadom - prije svega po pitanju odvojenog prikupljanja otpada. Sad imamo situaciju da građani u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje se prikupi najviše odvojenog otpada, plaćaju veće račune za odvoz smeća od drugih. Tako više plaćaju građani u Prelogu nego u Dubrovniku. To se mora iznivelirati", kazao je Ćurko. 

Dodaje da je teško situaciju stalno promatrati na razini čitave Hrvatske jer nije ista situacija u manjim gradovima ili područjima, npr. Krk koji je najdalje otišao po pitanju gospodarenja otpadom, ili pak Osijek ili Zagreb. Marijana Palijan iz tvrtke Eko-Flor Plus kaže da oni kao najveći poduzetnik u sektoru gospodarenja otpadom dosad nisu imali prilike doći do sufinanciranja iz EU fondova. 

 

Palijan

Najveći smo poduzetnik u gospodarenju otpadom, a nikad natječaji za financiranje tih projekata nisu bili za privatne tvrtke.

"Svi natječaji koji su dosad bili raspisivani su bili ili za komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili za same takve jedinice. Nikada pozivi nisu bili namijenjeni privatnim tvrtkama", kazala je Palijan. Davor Vić, direktor osječke komunalne tvrtke Unikom ističe da je fokus uvijek na velikim gradovima te je zato i Osijek istaknut kao primjer, a pozitivno je to što su, kaže, možda i najuspješniji veliki grad u Hrvatskoj po pitanju gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.  "Mi nismo čekali ulazak Hrvatske u EU te EU direktive i europske fondove već smo u projekte krenuli sami i s partnerima u međugraničnim projektima. Jedan od takvih projekata koje smo isfinancirali s Mađarskom i Srbijom je prikupljanje plastičnog otpada u sustavima kolektivnoga stanovanja", kazao je Vić. 

Niti Zagreb nije čekao EU novac već je krenuo sam u projekte gospodarenja otpadom jer se radi o dugoročnim projektima koji ne mogu čekati, kazala je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba.  "Što se tiče pretrpanih spremnika, dobro je da se o tome razgovara jer će to povećati svijest građana. Sam sustav prikupljanja i pražnjenja tih spremnika, to je manji tehnički posao koji će se urediti brzo i jednostavno", ustvrdila je Jozić.

Dodala je da i Zagreb ima nekoliko većih projekata s kojima je krenuo prema europskim fondovima, no u svakom slučaju u Zagrebu računaju da će, zbog nelogičnosti u javnoj nabavci koje protežiraju manje gradove, dobar dio toga biti financiran iz gradskoga proračuna. 

 

Jozić

Zbog nelogičnosti u javnoj nabavci koje protežiraju manje gradove, dobar dio toga bit će financiran iz gradskoga proračuna.

"Jedan grad koji ima stanovnika kao i naša jedna zgrada 'mamutica' može dobiti za reciklažna dvorišta 500 tisuća kuna, a mi za čitavi grad maksimalno 3,5 milijuna. Isto tako, predviđeno je da jedna gradska četvrt može imati po jedno reciklažno dvorište, ali ne uzima se u obzir da jedna naša gradska četvrt, primjerice Sesvete, ima 80 tisuća stanovnika, a što je više nego što imaju stanovnika mnogi gradovi u našoj zemlji", ističe Jozić. Zagrebačka pročelnica ističe i da je grad krenuo u gospodarenje otpadom već davno, no da se u međuvremenu morao prilagođavati uredbama koje nisu uvijek uređivale taj sustav na način kako su to u Zagrebu zamislili. Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) ističe da sustav gospodarenja otpadom sa sobom donosi mnoge posljedice. Upozorila je da se naš sustav i dalje bazira na strategiji iz 2005. godine koja kao temelj ima centre za gospodarenje otpadom, a koji su se u međuvremenu pokazali kao neučinkoviti i suvišni. 

Industrijska vrsta reciklaže može stvarati profit

Teme zaštite okoliša, recikliranja i kružnoga gospodarstva postale su dio svakodnevice. Ponovna uporaba, osim što štiti okoliš, pridonosi i štednji, a kako tehnologije mogu pomoći u poticanju koncepta kružnoga gospodarstva na 8. Croatia Waste Expo konferenciji govorio je Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix. Kako ističe Horvat, otpad je složena materija, a upravo s tim ciljem treba naći nova rješenja koja mogu unaprijediti postizanje ciljeva kružnoga gospodarstva. Za razliku od klasične reciklaže, industrijska omogućuje izdvajanje deset uporabnih sirovina, a nove tehnologije u sustavu gospodarenja otpadom omogućuju održivo gospodarenje komunalnim otpadom. Nova prihvaćena norma Europske unije temelji se na mehaničkoj, biološkoj i termičkoj obradi. Upravo na tom principu funkcionira i nova Tehnixova MO-BO-TO tehnologija. "Razvili smo tipske tvornice, a one su primjenjive u svim gradovima i općinama. Industrijskom reciklažom u Tehnixu dobivamo čak osam vrsta baliranih sirovina, eko kompost i RDF gorivo. Te tvornice isplative su gradovima i u budućnosti i imaju tendenciju stvarati profit. Otpad ubrzo više nije otpad, već stara deponija, a našim tehnologijama mogu se reciklirati i stare deponije", rekao je Horvat. Međimurski poduzetnik i inovator poručio je da moramo misliti i o tome da je Hrvatska turistička zemlja sa 100 milijuna noćenja i velikom količinom smeća. Tehnologija MO-BO-TO zajedno s gradovima stoga ide u smjeru održivoga gospodarenja otpadom te brzog i efikasnog rješavanja tih problema.

Industrijska simbioza smanjuje potrebu za otpadom

Regionalni centar Adria zajednički je projekt Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geološkog zavoda Slovenije i slovenskog Zavoda za gradbeništvo. Financiran je od strane Europskog instituta za znanost i tehnologije, a na stručno-poslovnoj konferenciji Croatia Waste Expo u petak Mateja Košir iz Zavoda za gradbeništvo najavila je radionicu industrijske simbioze. "Naša vizija je razviti sirovine u veliku snagu za Europu", rekla je Košir. Upravo na tome se temelji i industrijska simbioza. Kako govori, to je inovativan princip suradnji tvrtki radi stvaranja konkurentskih prednosti putem razmjene resursa, pri čemu se niti jedna tvrtka ne doživljava kao otok, nego se kroz njihovu suradnju stvaraju uzajamne koristi, promovirane kroz geografsku klimu "Glavna korist industrijske simbioze organizirane u lokalnoj i široj suradnji je smanjenje potrebe za izvoznim sirovinama i otpadom", dodala je. Radionica se održava u ponedjeljak 21. listopada u Kongresnom centru Forum u Zagrebu, a sve tvrtke koje traže nove načine upravljanja otpadom pozvane su prijaviti se na radionicu putem maila lucija.aljinovic@rgn.hr. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve