Nova packa Europske komisije: Hrvatska je među 13. članica koje se dubinski analizira

Autor: Poslovni.hr/Hina , 16. studeni 2016. u 15:46
Foto: Thinkstock

Komisija je u srijedu objavila Godišnji pregled rasta u EU-u, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

Hrvatska je u skupini od 13 zemalja članica EU-a za koje je Komisija utvrdila da je potrebno provesti dubinsku analizu kako bi se provjerilo postoji li opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija je u srijedu objavila Godišnji pregled rasta u EU-u, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU-a kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize.

Komisija je u Izvješću o mehanizmu upozorenja utvrdila da će za 2017. godinu trebati provesti dubinsku analizu makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica – Hrvatsku, Bugarsku, Cipar, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku. Komisija će rezultate te analize objaviti krajem veljače sljedeće godine.

Ovo je već četvrti put da se za Hrvatsku radi dubinska analiza. U ožujku ove godine, Komisija je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebice zbog rizika povezanih s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Komisija je tada također zaključila da ne treba pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske, ocijenivši da je vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.
Ažurirani podaci pokazuju poboljšanje u većini područja, ali Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju.

"Neto međunarodna investicijska pozicija ostaje snažno negativna, ali je pobošljana s tekućim računom koji pokazuje povećanje viška u 2015. godini", ističe Komisija.

Neto međunarodna investicijska pozicija je razlika između iznosa koji je inozemstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inozemstvu, a koja se izražava u postotku BDP-a. 

Komisija navodi da je razina javnog i privatnog duga vrlo visoka, posebice korporativni dug. Nakon pet godina brzog rasta, javni dug se stabilizirao na vrlo visokoj razini i sada bi njegov udio u BDP trebao padati u projiciranom razdoblju. Privatni dug se također počeo smanjivati, ali je i dalje visok u odnosu na usporedive odnose. Osim toga, veliki dio domaćeg duga denominiran je u eurima što povećava tečajni rizik zbog visoke vanjske zaduženosti. Iako je dobro kapitaliziran, financijski sektor i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju.

Ubrzanje otpisa i prodaje duga u posljednje vrijeme doveo je do smanjenja kredita koja se ne vraćaju, što signalizira olakšavanje kreditnih uvjeta. Visoka stopa nezaposlenosti također pada, što je dijelom rezultat smanjivanja radne snage. S niskim stopama zaposlenosti i aktivnosti, relativno veliki dio stanovništva i dalje je izložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Komisija.
"Stoga, Komisija smatra korisnim, uzimajući također u obzir da su u ožujku utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže, još jednom analizirati opstojnost makroekonomskih rizika te nadgledati napredak u ispravljanju prekomjernih neravnoteža", navodi Komisija.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Kada god Komisija EU nešto analizira, onda je to tragikomično.

Većina zaposlenih u Komisiji nije niti svjesna koliko je sretna. Nitko ih ne kontrolira niti ne ocjenjuje stručnost onoga što rade. Isto tako, rado “progledava kroz prste” (Portugal, Španjolska). I opet imaju sreću da se na to upozorava samo u Njemačkoj.

Što se Hrvatske tiče, bilo bi dobro da pogledaju na njen trgovinski debalans s Njemačkom. U 2015. godini: uvoz 3,6 milijardi dolara, izvoz 1,5. Hrvatska inače izvozi više u Sloveniju njego u Njemačku. I svi šute!

A tek tzv. “indeks beznačajnosti ” (izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku kao % BDP-a) koji je u EU najniži upravo kod Hrvatske (1,7%) dok je kod Srbije i Latvije 1,9% (što znači da su obje te zemlje za dva mjesta ispred Hrvatske) dok je kod Češke 17,6% (dakle više od deset puta veći nego kod Hrvatske).

Mislim da kada bi netko pitao Komisiju što je to Czexit i zašto će do njega na proljeće doći (Češka će odbaciti minialni tečaj korune prema euru od 1 : 27 isto kao i Švicarska minimalni tečaj franka prema euru 15. siječnja 2015) da bi “bijelo gledali”.

Zaključak: prepustiti da te njihove “analize” radi njemački ifo institut i taj posao povjeriti dr. Hans Werner Sinn-u (on to već ionako radi, ali ne službeno)

super mi je ta EU komisija. kao nesto mudruju analiziraju, seciraju. a kada zemlje koje su u banani (da ne nabrajam ponovno) samo malo jace zakasljucaju , sve se odmah primiri i posni rijeci pohvale i ohrabrenja. uostalom osim duljine krastavaca ta eu komisija ne zna nista druo napraviti. a cijena toga (njihove placice) su kao da to mjere nobelovci.

New Report

Close