Izdanje teško 1,5 milijardi eura: Nova euroobveznica nosi 500 milijuna kuna uštede

Foto: Marko Lukunić / Pixsell Foto: Marko Lukunić / Pixsell

Ministarstvo je jučer 'pustilo' izdanje kojim se refinancira USD obveznica iz 2009. koja će na naplatu u studenome.

Za Vladu premijera Andreja Plenkovića za dobre vijesti nekako je najčešće zadužen resor ministra financija Zdravka Marića. Nakon što je prošli petak i Fitch, poput S&P-a, Hrvatskoj vratio investicijski rejting, tim Ministarstva financija s bankama aranžerima jučer je realizirao za ovaj tjedan tempirano izdanje 10-godišnje euroobveznice. Iako do zaključenja broja neslužbeno,  'deal' je okončan uz povijesno najnižih 1,324% prinosa za investitore, odnosno uz kupon (kamatu) od samo 1,125%.

Prinos je tako ispao i niži od 1,45 posto, koliko su uoči početka upisa implicirale cijene (10-godišnjih) obveznica na sekundarnom tržištu. Veličina izdanja na kraju je utvrđena na 1,5 milijardi eura, što je nešto više od iznosa dospijeća obvezničkog duga koji se novom euroobveznicom refinancira, a to je dolarska obveznica iz 2009. koja na naplatu stiže početkom studenoga.

Ono što državne financijaše posebno veseli je da će to refinanciranje za posljedicu imati praktično pola milijarde kuna manji godišnji trošak kamate jer se njima zamjenjuje dug na koji je proteklih deset godina plaćana kamata od 6,75 posto.

Ugrubo, na taj dug u protuvrijednosti desetak milijardi kuna godišnji je trošak kamate donedavno bio približno 650 milijuna kuna (ovisno o tečaju), a refinanciranjem se smanjuje za više od pola milijarde. 

Odluka ministra Marića da se u refinanciranje ide gotovo pet mjeseci prije nego što postojeća međunarodna obveznica stiže na naplatu, očito se pokazala dobrom. Situacija na financijskim tržištima u posljednje je vrijeme pod utjecajem vijesti koje su stizale vezano uz trgovinske napetosti između glavnih svjetskih velesila, kao i zadnjih signala Feda i Europske centralne banke.

Ukratko, ukupna klima trenutno jako pogoduje izdavateljima na tržištu euroobveznica, a ulagači naglašeno preferiraju vraćanje u dugove tržišta u razvoju ili tzv. emerging markets.  Iz Katančićeve su prilikom poziva na iskazivanje interesa banaka aranžera kao ciljani iznos naveli 1,25 milijardi eura, ali računalo se da će iznos biti nešto veći.

Nagovještaji velikih apetita investitora u knjizi predbilježbi jučer su se očitovali u upisu čak 6,4 milijarde eura ili 4,3 puta više od konačne veličine izdanja. To što su usporedno s Hrvatskom na tržište izašle i Italija, Španjolska i Litva uz postojeći sentiment očito nije smetnja. 

Postignuta cijena najnovije operacije zaduživanja na konkretan je način potvrdila Marićevo isticanje da još itekako im prostora za uštede na kamatama. I ovih je dana, naime, uz ponavljanje kako su u protekle tri godine izdaci za kamate smanjeni za gotovo tri milijarde kuna ili 25 posto, najavio daljnje uštede na kamatama. Time, kaže, i državi, ali posredno i privatnom sektoru, ostaje više novca za druge namjene; poduzetnicima za investiranje, a građanima za potrošnju. Taj prostor ušteda ponajprije je, dakako, u premiji rizika. 

Ona je još uvijek viša nego kod zemalja s kojima se obično uspoređujemo. Koliko god je prinos od 1,3 posto na novo izdanje povijesno najniži, on još implicira 105 baznih bodova premije rizika mjerene tzv. spreadom u odnosu na referentni mid swap, odnosno oko 1,7 postotnih bodova uspoređuje li se cijena dugoročnog zaduživanja Njemačke.

Na njemački 10-godišnji dug investitori danas moraju računati s negativnim prinosom koji se produbio na -0,24 posto, a još nekoliko europskih ekonomskih perjanica na tu ročnost duga su u zoni negativnih prinosa.  Od zemalja iz posljednja dva vala proširenja EU, kod više ih se tržišni prinosi kreću ispod jedan posto. Primjerice, kod Slovenije i Slovačke traženi se prinosi trenutno vrte oko 0,35 posto, a u skupini ispod jedan posto odnedavno je npr. i Bugarska.

Za daljnje smanjenje premije rizika Hrvatskoj bi se, uz nastavak fiskalne konsolidacije, odlučnije morala posvetiti promjenama načina upravljanja (ili famoznim reformama) u javnoj upravi, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, državnim tvrtkama. Dakle, promjenama koje će mimo vanjskih vjetrova povećati konkurentnost gospodarstva i njegovu sposobnost generiranja održivog rasta.  Jer, u srednjem roku potencijalne stope rasta u nas su i dalje niže nego kod glavnih konkurenata.

Ostaje vjerovati da će se vraćanje investicijskog rejtinga kojim su dvije od tri vodeće svjetske rejting agencije nagradile pomake makroekonomskih pokazatelja i stanja javnih financija (suficit proračuna opće države te smanjenje razine javnog duga) iskoristiti na dobar način i mimo izlazaka na međunarodno financijsko tržište.

Do zaključenja Poslovnog dnevnika nije bilo poznato je li povratak investicijskog rejtinga proširio krug investitora u hrvatske obveznice i na neke koji zbog statutarnih ograničenja dosad nisu mogli biti dio potražnje. Do kraja godine, pak, sada ostaje još refinanciranje milijardu eura vrijedne 15-godišnje domaće obveznice, a budući da je i ona nosila osjetno višu kamatu (5,375%), ovogodišnje uštede na kamatama uspješnim jučerašnjim “dealom” nisu iscrpljene.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!