Rusija je jučer ponovo uspostavila punu isporuku plina Ukrajini nakon što je veliki dio europskih zemalja bio pogođen ovom jednostranom odlukom Gazproma, ruskog državnog monopolista za isporuku plina. Ipak, tvrtka je objavila kako još uvijek postoji rizik od poremećaja isporuka Europi ako Ukrajina nastavi otuđivati plin iz plinovoda koji prolaze njezinim teritorijem. Ruski premijer Mihail Fradkov zatražio je od Europske unije da izvrši pritisak na Ukrajinu, zemlju koja je još do nedavno bila jaki ruski partner, a sada postala glavnim problem. Normalizacija dostave plina utjecala je na pad cijena na međunarodnom tržištu.
Inače, Ukrajina nije jedina zemlja kojoj je Rusija odlučila podići cijene. Tako su se na meti uvođenja “zapadnih tržišnih cijena” našle i Armenija, Azerbajdžan, Estonija, Litva, Letonija (Latvija), Gruzija, Moldavija, ali ne i Bjelorusija koja predstavlja jakog ruskog saveznika u regiji. Austrija, koja je prvog dana ove godine preuzela predsjedanje Europskom unijom i kojoj je isporuka plina opala za 14 posto, jučer je osudila ruski pritisak na Ukrajinu. “Na europskom kontinentu, isprepletenom i međuovisnom kad je riječ o energiji, jednostrane mjere trebale bi doista biti stvar prošlosti”, izjavila je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik. U priopćenju koje je objavilo ministarstvo, ministrica je istaknula kako potezi kakav je prekid isporuke plina Ukrajini na samu Novu godinu “mogu imati teške posljedice na sigurnost opskrbe regije i zemalja članica EU”, te je pozvala obje zemlje na pregovore kako bi se postiglo razumno riješenje.

Spor oko plina rasplamsao je raspravu o alternativnoj, ali problematičnoj nuklearnoj energiji u Italiji i Njemačkoj. Talijanski ministar za industriju Claudio Scajola izjavio je da je uvođenje nuklearne energije neophodno kako bi se izbjegle krize u budućnosti, te dodao kako je neophodno sastaviti novi plan o nekoliko različitih energetskih izvora. Njegove izjave izazvale su različite reakcije članova konzervativne koalicije premijera Silvija Berlusconija, dok je većina opozicije lijevog centra kritizirala taj prijedlog. Iako u Njemačkoj nema opasnosti od nestašica plina u jeku rusko-ukrajinskog sukoba, a ponovno se iz Rusije dostavlja ugovorena količina, u politici je sukob bio povod ponovnom otvaranju debate o energetskoj politici i pitanju korištenja nuklearne energije. Tjedan nakon što su demokršćani tražili da se preispita dogovor o postupnom zatvaranju njemačkih nuklearnih elektrana, ministar gospodarstva Michael Glos (CSU) opet je tražio da se što je duže moguće koriste i nuklearne centrale. Stav je protivan “energetskom konsenzusu”, koji je crveno-zelena vlada pod kancelarom Gerhardom Schröderom postigla s energetskim koncernima, a koji predviđa gašenje preostalih 17 njemačkih reaktora do 2020. godine. Glos taj dogovor naziva “ideološkim” i upozorava da se Njemačka ne smije odreći vlastitih izvora energije i postati ovisna o uvozu, naročito iz nestabilnih regija. Njemačka, naime, 35 posto plina uvozi iz Rusije, dok ostatak dobiva iz Norveške, Nizozemske, Velike Britanije i Danske, te vlastitih izvora. Koalicijski partner Glosovih demokršćana, SPD, o produženju rada nuklearki za sada pak ne želi ni razgovarati pa ministru iz zastupničkog kluba SPD-a poručuju kako bi “trebao znati kad je bitka izgubljena”.

Ugljen i obnovljivi izvori – njemački pristupi za rješavanje energetske krize

Sukob Rusije i Ukrajine u Njemačkoj je doveo do različitih zaključaka o tome kako treba izgledati njemačka energetska budućnost – dok iz rudarstva smatraju kako sukob ukazuje na važnost njemačkog ugljena kao izvora energije, iz Saveza obnovljivih energija navode kako on znači da se još jače treba raditi na širenju mreže energije iz obnovljivih izvora.