Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK) u protekloj je godini povećala broj članova pet posto, na više od 350 tvrtki, čime je postala druga bilateralna komora u Hrvatskoj, obavijestio je predsjednik uprave DKIHK Nicolas Baron Adamovich na, pomalo zakašnjelom kako je sam priznao, novogodišnjem domjenku koji se održao u prostorima Muzičke akademije u Zagrebu. «Ne samo da je porasla naša kvantiteta, nego i kvaliteta», kazao je Adamovich. Dodao je da u Hrvatskoj postoji još manjkavosti kada je u pitanju investicijska klima, ali da u suradnji dvaju gospodarstava ima velikog prostora za napredovanje. Stoga će Komora promijeniti strategiju u 2015. godini jer želi biti prepoznatljivija i prisutnija u ostalim regijama Hrvatske, a ne samo u Zagrebu, što će organizirati u suradnji s gospodarskim institucijama Hrvatske. «Mali je korak od regionalizacije do internacionalizacije», kazao je Adamovich predajući riječ njemačkom veleposlaniku u Hrvatskoj Hans Peteru Annenu.

On je izrazio zadovoljstvo što je ovo prvi događaj koji se održava u prostorima nove zgrade Muzičke akademije. «»To je lijepi uvod u 2015. godinu», kazao je Annen. A ona bi, prema njegovim riječima, trebala biti mnogo bolja nego 2014. jer je Hrvatska potpisala sporazume kojima bi iz EU trebala dobiti milijarde eura. «Trebamo iskoristiti tu životnu priliku», kazao je Annen. Bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke ocijenio je sve boljima.

Fritz Neubert, direktor DKIHK i predstavnik Slobodne Države Bavarske u Hrvatskoj posebno je pozdravio predstavnike ambasada država njemačkog govornog područja Švicarske i Austrije našalivši se da mu je drago što  švicarski veleposlanik pojavio iako je ovih dana pod pritiskom, aludirajući na jačanje švicarskog franka. O interkulturalnim razlikama Njemačke i Hrvatske govorio je Fritz Audubert, osnivač i predsjednik uprave ICUnet-a. Jedna od osnovnih razlika je da u Hrvatskoj, za razliku od Njemačke, prevladava hijerarhijsko razmišljanje, što znači da hrvatski menadžeri odmah znaju tko im je šef, što mnogo govori o načinu upravljanja u domaćim tvrtkama. Njemački menadžeri stoga mnogo više delegiraju od hrvatskih. Audubert je mišljenja da su hrvatski poduzetnici inovativniji i da imaju više strasti u obavljanju posla od njemačkih te su im vrlo bitni međusobni ljudski odnosi. Za kraj je usporedio njemačku i hrvatsku nogometnu reprezentaciju i objasnio vrlo znakovito razlike u uspjehu: «Njemačku reprezentaciju čini 48 posto igrača koji nisu porijeklom Nijemci i oni su svjetski prvaci. Hrvatska reprezentacija nije tako raznolika. Raznolikost je vrlo dobra i važna za uspjeh», zaključio je Audubert.